Bosnian / English

Sirija nakon oslobođenja Haleba i nova sigurnosna arhitektura Levanta

Osman Softić

Krajem prošle godine Sirijska arapska armija (SAA), nakon višegodišnje borbe, a uz pomoć njenih saveznika, Ruske Federacije, Islamske Republike Iran i libanskog Hizbullaha, te iračkih formacija koje djeluju pod komandom iračkog Ministarstva sigurnosti, oslobodila je istočni dio Haleba (Aleppo), najvećeg sirijskog grada na sjeveru zemlje, koji se nalazio pod kontrolom ekstremnih pobunjeničkih i džihadističkih grupacija kojim je dominirao Front Nusra, ogranak Al-Qaide u Siriji. Ova oružana formacija, koja je zvanično proglašena terorističkom organizacijom, u međuvremenu je, iz pragmatičnih razloga kako bi omekšala svoj imidž, preimenovana u tzv. „Front za oslobađanje Levanta“ (Jabhat Fateh al Sham).

Više...

Pobijedila je globalizacija manipulacije

Zlatko Dizdarević

Ova prevara ne može dugoročno uspjeti. Istorija je to pokazala puno puta. Ljudi mogu biti ludi, ali u konačnici se pokaže da nisu baš svi glupi. Sasvim je svejedno na kojoj je od bezbrojnih strana što se sada nude “ludima” ta ludost. Svakoj prevari dođe kraj, samo što prevaranti toga nikada nisu svjesni. Kao ni lopovi koji ne pomišljaju u lopovskoj sreći da će ikad biti uhvaćeni.

Više...

Dvostruka američka diplomacija prema fundamentalističkim islamskim tokovima: od ljubavi do prijateljstva

Madžed Abbasi, Zahra Bayat

Velike sile su uvijek nastojale da svojom moći sebi osiguraju što bolju poziciju u odnosu na druge velesile. Kada je došlo do raspada sistema dva bloka u posljednjem desetljeću XX. stoljeća SAD su postale jedina velesila u međunarodnom poretku i nastojale su učvrstiti svoju hegemonističku poziciju na međunarodnoj sceni. Ali, u tom periodu zbog nepostojanja jednog definiranog neprijatelja američka vanjska politika je zapala u krizu značenja (Azari Nadžaf Abadi, 702: 1390). Stoga su neki analitičari i  i dužnosnici zaduženi za cjelokupnu strategiju američke nacionalne sigurnosti nastojali pronaći novu definiciju svijeta.

Više...

Geopolitika sukoba u Jemenu i veze sa Bliskim Istokom i rogom Afrike

Izet Bijedić

Geopolitika ima više definicija. Prema prof. dr. Paviću: „Geopolitika je subjektivna interpretacija političko-geografskih i drugih relevantnih sadržaja u cilju promicanja nacionalističkih, državnih i blokovskih interesa“. Definicija je pisana za vrijeme Hladnog rata, odnosno postojanja dvaju vojnih blokova: Varšavskog ugovora i NATO pakta. Međutim, po svojoj sadržini i aktuelnosti vrlo je upotrebljiva i u dobroj mjeri se može primijeniti na slučaj agresije Saudijske Arabije na međunarodno priznatu Republiku Jemen.
    Agresija za povod ima promicanje nacionalističkih državnih interesa Saudijske Arabije zarad dominacije SAD na tim prostorima i njihove kontrole transporta nafte kroz moreuz Babul el Mendeb.

Više...

Karakter i kontinuitet iranske islamske revolucije

Hajrudin Somun

Iranska islamska revolucija se potvrđuje samim svojim kontinuitetom, približavajući se kraju četvrte decenije svog trajanja. Opravdanje svoje istorijske uloge ona također nalazi u činjenici što je sistem uspostavljen 1979. godine u Iranu ostao nepromijenjen svih tih decenija. Stabilnost tog sistema još više dolazi do izražaja u stanju u kojem se početkom 2017. godine nalazi cijeli Srednji istok, od Mašrika do Magreba. Bez obzira na svoj šiijski karakter, iranska revolucija je zatalasala cjelokupni svijet islama i sve do danas uticala na pokrete za oslobođenje od domaćih tiranija i njihovog služenja interesima vanjskih sila.

Više...

Narativ postmodernizma i islamske revolucije Irana

Godrat  Ahmadian, Mokhtar Noori

Islamska revolucija Irana kojom je 1979. godine svrgnut Pahlevi režim bila je jedna od prvih velikih demokratskih revolucija uperenih protiv modernističkog totalitarnog režima u posljednjoj četvrti XX stoljeća. Može se kazati da brisanje šahovog režima u procesu islamske revolucije jeste zapravo brisanje teorija ekspanzije prema zapadnom stilu. Za razliku od Pahlevi režima čija je suština počivala na jednom obliku ekstremnog nacionalizma koji se temeljio na arhaičnoj misli, kontra narativ islamske revolucije je odabrao konačnu riječ islama kao svoju ideologiju i smjerokaz djelovanja.

Više...

Ekstremizam Muslimanske braće

Saeid Abedpour

Posljednjih godina ime „Muslimanske braće“ najviše je spominjano u dešavanjima u Egiptu, Turskoj i regionalnim ratovima. Ovaj pokret je ostvario prodor i značajan utjecaj na političko mišljenje i islamske pokrete u arapskim zemljama i Turskoj a napose i u regionu Balkana. Nisu samo Tayyip Erdogan i njegova politička stranka simpatizeri „Muslimanske braće“ već su ostali ogranci „Braće“ u zemljama Bliskog istoka, Africi pa čak i u Evropi u ekspanziji tako da znatan broj muslimana Balkana, Srednje Azije i Kavkaza vjerovatno misle kako su „Braća“ nositelji pravoga islama te da se trebaju vratiti njihovoj misli.

Više...

Regioni i novi razvoji u međunarodnom sistemu

Seyyed Masoud Mousavi Shafaee, Farzaneh Naghdi

Da bismo istražili, identificirali, definirali i specificirali ulogu regiona neophodno je uzeti u obzir ne samo geografske osobine i državne resurse, nego i odnose među državama kao i njihova politička, kulturološka, i trgovačka savezništva u međunarodnom sistemu. Istraživanja o regionima povećala su se na mnogim poljima. Više od 50% svjetske trgovinske razmjene dešava se u regionima koji su pod određenim regionalnim trgovinskim ugovorima (RTA). Nesumnjivo je da poslovna i ekonomska interakcija igra primjetnu ulogu u ostvarivanju regionalnog poretka, ali značaj regiona i unutarnjeg poretka prevazilazi kulturološka i ekonomska uređenja regiona.

Više...

Mjerenje globalne ekonomske nejednakosti

Michael D. Yates

Do sada je već dovoljno poznato da je rastuća  ekonomska nejednakost glavna odlika američke ekonomije. Ipak, isto važi i za ostatak svijeta, a svaka nacija ima vlastitu historiju široko različitih ekonomskih i političkih struktura. Računanje nejednakosti širom planete je izvodljivo pomoću Ginijevog koeficijenta, jednostavnog koncepta koji omogućava posmatranje rasta ili pada cifre koja ukazuje na nejednakost prihoda jedne države, ili poređenje relativne razine nejednakosti u različitim državama. Ipak, naše poznavanje situacije u ostatku svijeta, pogotovo u brojnim siromašnim zemljama, prilično je oskudno. Čini se da i najusputnija promatranja pokazuju da je teško naći mjesto na planeti gdje najbogatiji ne dominiraju društvenim, političkim i ekonomskim životom, dok oni bez ikakvih sredstava za preživljavanje prolaze kroz razne nedaće, od teškog siromaštva i nezaposlenosti do ratova, gladi i bolesti.

Više...

Prijetnja Zapada u interpretaciji Rusije i ukrajinska kriza

Seyyed Jalal Dahqani, Firuz Abadi, Menočehr Moradi

Rusija smatra da je američka vlada okončanjem „hladnoga rata“ ne samo sačuvala svoju evropsku poziciju već je proširenjem NATO-a i proširila svoj utjecaj u Istočnoj Evropi, a sve s ciljem ograničavanja sfere ruskog utjecaja. To se dešavalo u vrijeme kada su lideri bivših sovjetskih republika – u godinama okončanja „hladnoga rata“ – postigli saglasnost sa njemačkom unijom s ciljem spriječavanja proširenja NATO-a. Rusi su vjerovali da zapadni lideri razumiju rusku zabrinutost za svoju sigurnost te da će se držati dogovora ali su Bill Clinton i njegovi vojni savjetnici imali drugačiju predodžbu i smatrali ključnim proširenje NATO-a prema Istoku.

Više...

Zašto je kriza u Ukrajini greška Zapada? Liberalne zablude koje su isprovocirale Putina

John J. Mearsheimer

Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici su sada u Ukrajini suočeni sa izborom. Mogu nastaviti sa dosadašnjom politikom koja će pogoršati neprijateljstvo sa Rusijom i uništiti Ukrajinu u procesu – scenario u kojem bi svi završili kao gubitnici. Ili mogu preusmjeriti dosadašnji tok i raditi na stvaranju prosperitetne ali neutralne Ukrajine, one koja ne predstavlja prijetnju Rusiji i one koja dozvoljava Zapadu da obnovi odnose sa Moskvom. Ovakvim pristupom, sve strane bi izašle kao pobjednici.

Više...

Bashar al-Assad i političke reforme

Tim Anderson

Prirodno je očekivati da odlučivanje u političkim procesima unutar jedne suverene zemlje pripada narodu te zemlje i niko drugi izvan te zemlje ne bi se smio miješati u te procese. Međutim, budući da Washington insistira na pravu odlučivanja o tome ko može, a ko ne može upravljati nekom zemljom, ovdje će biti uputno progovoriti o pozadini sirijske situacije, pogotovo o Basharu al-Assadu i procesu političkih reformi u Siriji.

Više...

Globalna dedolarizacija i politika SAD-a

Vladimir Odintsov

U potrazi za svjetskom dominacijom, za kojom teži više od stoljeća, Bijela kuća se oslanjala na dva glavna instrumenta: američki dolar i vojnu moć. Kako bi spriječile Washington od uspostavljanja potpune globalne hegemonije određene države su odnedavno počele sa mijenjanjem stavova kada je riječ o ova dva instrumenta, formirajući alternativna vojna savezništva i ukidajući ovisnost o američkom dolaru.

Više...