Američko napredovanje unazad

Zlatko Dizdarević

Sjedinjene Američke Države su pod Trumpom „uspjele“ da relativiziraju svoj utjecaj u svijetu na neprepoznatljiv način. Poseban problem za Ameriku na tragu dugoročnih interesa jeste uzdrmano partnerstvo ili poslušnost  mnogih kod kojih do sada nisu bile upitne ni interesna ni prosta podanička vjernost. Trumpov krajnje „živopisni“ način vođenja države u minulih godinu dana bio je dovoljan za  spektakularizaciju njegove životne priče, ali i za već sada izvjesne dugotrajne posljedice na stanje u  državi i na njenu poziciju u svijetu.

Više...

Turbulencije u američkoj bliskoistočnoj politici

Saeid Abedpour

U svojoj knjizi Turbulence in World Politics, objavljenoj 1990. godine, James N. Rosenau izlaže teoriju koja u dobroj mjeri odslikava aktuelnu situaciju na međunarodnoj sceni. On kaže: „Možda je život čovječanstva ušao u fazu turbulencija kakve nismo vidjeli kroz protekla tri stoljeća. Današnja svjetska politika odbacila je poznate nam i tradicionalne granice, pa lekcije iz prošlosti i klasični stavovi više ne definiraju tekuće procese.“ Ključni Rosenauov stav jeste da turbulentnost svjetske politike ukazuje na stvarnost poznatu kao promjena te on govori o stvaranju osjetljivosti spram tih promjena.

Više...

Veze Jareda Kushnera sa izraelskim kompanijama prolaze bez osude – zamislite šta bi se desilo da su ove kompanije bile palestinske

Robert Fisk

Nekada smo svi mi vjerovali u mit da su američke mirovne operacije na Bliskom istoku nepristrasne, neutralne, bez utjecaja vjere, politike ili poslovnih aktivnosti mirotvoraca. Ubrzo nakon što je Jared Kushner otpratio Trumpa u njegovu prvu diplomatsku posjetu Izraelu, u maju prošle godine, njegova porodična kompanija za nekretnine je primila oko 30 miliona dolara od kompanije Menora Mivtachim, koja je jedna od najvećih izraelskih osiguravajućih i finansijskih institucija.

Više...

Američka islamofobija pomaže Trumpu da uništi sporazum sa Iranom

Hussein Rashid

Godine 1985, muzičar Sting je objavio pjesmu pod nazivom „Rusi“. Refren, u kojem je stajalo „Rusi također vole svoju djecu“ je bio podsjetnik na to da čak i naši najneumoljiviji neprijatelji, sa oružjem koje može uništiti svijet, naposljetku ipak jesu ljudi. Ideologiju komunizma smo gurnuli ustranu kako bi našli zajedničku ljudskost. Generaciju nakon toga, objesna islamofobija ne dopušta Sjedinjenim Državama da posmatraju muslimanske nacije nikako drugačije nego kao egzistencijalne prijetnje. Opće američko razumijevanje islama je pod dubokim utjecajem Saudijske Arabije, koja praktikuje novi oblik islama nazvan vehabizam. Saudijsko vođstvo, kao pobornik vehabijske države, izuzetno je anti-šiitsko, jer šiizam nudi drugačiji pogled na to šta znači biti musliman. Većina Amerikanaca ne može zamisliti državu koja prakticira islam drugačije od Saudijske Arabije, čak iako Iran nudi jako drugačiji pristup vjeri.

Više...

CIA i ubistva državnih lidera

Vladimir Platov

Historija američke Centralne obavještajne agencije obiluje brojnim primjerima političkih ubistava, ne samo u SAD-u, već i lidera onih država sa kojima Washington ima neslaganja. Stoga, danas CIA aktivno radi na osmišljavanju različitih metoda ciljane eliminacije najnovijeg američkog političkog suparnika, sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una, što ne obuhvata samo specijalne jedinice u SAD-u, već i specijalne jedinice zemalja koje blisko sarađuju sa CIA-om.

Više...

Egzodus u Raki: „Tajni dogovor“ američke koalicije omogućio ISIL-ovim teroristima da pobjegnu

Michel Chossudovsky

Dogovor o omogućavanju bijega za borce Islamske Države iz Rake – de facto prijestolnice njihovog samoprozvanog kalifata – je postignut između lokalnih zvaničnika, nakon četiri mjeseca sukoba koji su potpuno razorili i opustošili grad. Dogovor bi spasio živote i okončao sukobe. Životi arapskih, kurdskih i ostalih boraca koji se protive Islamskoj Državi bi bili spašeni. No, ovo je omogućilo i stotinama ISIL-ovih boraca da pobjegnu iz grada. U to vrijeme, niti američka, niti britanska koalicija, niti SDF (Sirijske demokratske snage) nisu htjele da priznaju svoju krivicu.

Više...

Ishodi iranske revolucije

Tyler Cullis

U izvještaju iz 2013. god., UNDP, koji prati dugoročni društveni napredak širom svijeta, ocijenio je da je u pogledu životnog vijeka, zdravstva, obrazovanja i životnih standarda „Iran načinio značajan napredak u ljudskom razvoju tokom posljednje 32 godine.“ Sve to je postignuto pod stalnom ekonomskom blokadom i vojnim prijetnjama. Napredak Irana nije tek puka sreća već direktni rezultat specifičnih politika islamske republike. Islamska Republika Iran uspjela je da započne jednu od najimpresivnijih šema ruralnog razvoja u modernoj historiji, iako je bila pod žestokim napadom iračkih snaga koje su primale podršku od Zapada i pod ekonomskim napadom od strane glavne svjetske sile. Prouzrokovala je duboku kulturnu revoluciju koja je uključila žene u napore rekonstruiranja društva od samih temelja, čime su se riješile okova koji su ih toliko dugo držali uz njihove porodice.  Pored štete koja je načinjena pogrešnom procjenom historije Irana, propusti u prihvatanju istinskih postignuća Islamske Republike – uključujući i način na koji su cijele skupine stanovništva reintegrisane u društvo nakon decenija marginalizacije (ruralna siromašna populacija, vjerske manjine, itd.) – šire rizik od neograničenog neznanja o ovoj državi u Sjednjenim Američkim Državama.

Više...

Je li Iran na ivici?

Graham E. Fuller

Iran je, poput Turske, društveno snažna i utemeljena nacija koja se kreće putem izgradnje modernih institucija s modernom ekonomijom i naprednom kulturom. I zemlja vjerojatno nije na ivici revolucije. Trumpov se Washington, u kojem neokonzervativci koji vole promjene režima imaju snažan utjecaj, nedavno radovao demonstracijama i neredima u Iranu. Oni osjećaju krv iako su gotovo sigurni da su razočarani.

Više...

Koliko se Turska okreće od Zapada

Hajrudin Somun

Potezi koje Turska vlast pod vođstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoǧana povlači na šahovskoj tabli Srednjeg istoka nameću pitanje da li Turska skreće sa strateškog opredjeljenja prema Zapadu, koje je prvih godina kemalističke republike uspostavio njen prvi predsjednik Mustafa Kemal Ataturk. Protekle 2017. godine očitovale su se jasno sva složenost, teškoće i proturječnosti turske vanjske politike. Koliko je kurdsko pitanje suštinsko za unutrašnju politiku Turske, a u budućnosti možda i za njen integritet, ono je sa sirijskim ratom isto toliko postalo „motorna snaga“ njene aktuelne vanjske politike i indikator odnosa s regionalnim zemljama, SAD-om i Rusijom.

Više...

Neprijatelji Amerike, ko je na listi? Očekivanja i pogledi

James Petras

Već skoro dvije decenije Sjedinjene Američke Države vrše hajku nad listom „neprijateljskih država“, kako bi ih napadale, oslabljivale ili rušile. Ova imperijalistička misija za rušenjem „neprijateljskih država“ se odvijala na nivoima različitog intenziteta, oviseći o dva faktora: nivou prioriteta i stepenu izloženosti prema operaciji promjene režima.

Više...

Iranska islamska revolucija i međunarodni poredak

Mahmoud Qetab, Samed Qelantari

Uvid u pisanu ostavštinu iranske islamske revolucije pokazuje nam da su neka od pomenutih djela insistirala na tome da je politička situacija u Iranu bila uvjetovana specifičnim stanjem međunarodnog poretka. Nekih petnaestak godina prije revolucije, dakle u vrijeme bijele revolucije početkom '60-tih, u javnosti na Zapadu o Šahu je stvorena slika kao o lideru novog doba i reformatoru koji procesima upravlja oštro i beskompromisno. Sva dokumentacija iz perioda islamske revolucije dokazuje da su SAD poduzele sve, u svim fazama revolucije, kako bi podržale Šahov režim i pomogli u gašenju narodnog ustanka.

Više...

Iranska revolucija i Michel Foucault

Shahnaz Seradž

Michel Foucalt, postmodernistički teoretičar, posjetio je Iran u jeku islamske revolucije i izbliza gledao dešavanja. Za razliku od marksističkih teoretičara smatrao je da nijedan drugi faktor nema snagu mobiliziranja tolikih masa kao religijska uvjerenja. Šiitski mezheb je, po njemu, oslanjajući se na svoj kritički stav mogao sprovesti takvu političku mobilizaciju. Duh islamske revolucije, prema Foucaultu, ogleda se u činjenici da su Iranci kroz revoluciju nastojali promijeniti sami sebe. Analizu samoga sebe kroz islamsku revoluciju Foucault objašnjava kroz prizmu političke duhovnosti.

Više...