Rusija i Saudijska Arabija

Nakon znakovite šutnje o ubistvu Jamala Khashoggija Rusija je posljednjih dana dala prednost tome da umjesto sukobljavanja oko ovog slučaja koji je – prema mišljenju Rusije – zapravo geopolitički sukob između Turske i Saudijske Arabije, postupa u skladu sa vlastitim interesima. Rusi su – kako ne bi ostali uskraćeni za ulaganja u Saudijsku Arabiju vrijedna oko nekoliko milijardi dolara – zauzeli sasvim različitu poziciju kada se radi o Khashoggijevom ubistvu. U početku su Rusi podržavali sprovođenje istrage o Khashoggijevom ubistvu ali se Putin decidno izjasnio o neumiješanosti saudijskih dužnosnika u ovaj slučaj i odgovornost prebacio na američku stranu čime je ovaj dosije za rusku stranu zatvoren.

Američki poraz u Afganistanu

Nakon 17 godina američkog vojnog uplitanja u Afganistan dužnosnici ove zemlje su priznali poraz. General-pukovnik John Scott Miller, zapovjednik američkih snaga u Afganistanu, u prošlosedmičnom intervjuu za TV mrežu NBC je saopćio da nije realiziran cilj o uništenju talibana. Scott Miller je također izjavio kako je stabilan mir u Afganistanu moguće uspostaviti samo putem pregovora sa Talibanima. „Ne postoji  mogućnost vojne dominacije već treba prihvatiti političko rješenje. I Talibani su shvatili da nemaju mogućnost vojne prevage“, istakao je Scott Miller.

Fenomen zvani Harun Jahya

Adnan Oktar, zvani Harun Yahya, uhapšen je 11. jula od strane turskih policijskih snaga. Uz Haruna Yahju uhapšeno je i 79 njegovih sljedbenika. Optužnica ga tereti za vojno-političku  špijunažu, pranje novca, seksualnu zloupotrebu djece, seksualna zlostavljanja, a dr. Adnan Oktar uz basnoslovni budžet kojem se ne zna porijeklo piše o „framasoneriji“ i „jevrejskim zavjerama“.

Moderno ropstvo

Više od 45 miliona ljudi u svijetu žive u modernom ropstvu a od toga 2/3 otpada na azijske zemlje. U izvještaju kojeg je 2016. godine objavila australska fondacija Walk Free  o ropstvu se kaže: „Eksploatizirajući položaji u kojima osoba zbog prijetnje, nasilja, tiranije, zloupotrebe moći ili spletki nema mogućnosti da izbjegne, odnosno ne povinuje se naređenju“.

DAEIŠ i njegova suština

Ovih dana DAEIŠ je na izdisaju u Siriji i Iraku. Ali nije jasno da li ovo znači njegov kraj jer je pokazao da posjeduje izuzetnu snagu za formiranje novog ratnog fronta. Stoga, ne treba smatrati da je ovo kraj djelovanja DAEIŠ-a.  Ali upravo se sada treba zapitati šta je njegova suština i o kakvoj se ideji radi?

Odašiljanje islamske revolucije u misli Imama Homeinija

Pobjeda islamske revolucije je prouzrokovala temeljne promjene u strukturi i djelovanju međunarodnog poretka. Islamska  revolucija  je uspjela u međunarodni poredak uvesti nove sudionike kao što su autentični oslobodilački pokreti i nacije čija stajališta svojom novom stvaralačkom ulogom mogu utjecati na države i međunarodne odnose.

Kriza uspostave države u Bosni i Hercegovini

Krize i izazovi oko uspostave države u Bosni i Hercegovini posljednjih su godina dostigli krajnju tačku. Ove krize koje se ciljano ispoljavaju u formi srpskog, hrvatskog i bošnjačkog etnonacionalizma sprečavaju jačanje misli o nacionalnim interesima i interesima država-nacija. Ovdje se radi o više kriza: filozofskoj, strukturalnoj, ekološkoj, o krizi jezika i komunikacije. Politička kriza “zaogrnula“ se  u religijsko ruho i ovaj fakat onemogućava  da se raskrinkaju etno struje a upravo zbog religijskih tendencija, sve ovo također je ozbiljna zapreka u uspostavi diskursa nacionalnih interesa.

Od demokratije do despotizma

Pitanje reformi turskoga ustava posljednjih dana je postalo jedno od najosjetljivijih pitanja ne samo na unutrašnjoj turskoj sceni već je dovelo do pojačanih tenzija u relacijama Turske sa evropskim zemljama. Tenzije se ogledaju i u činjenici da su Njemačka i Holandija zabranile održavanje političkih skupova Turaka a vezano za ustavna pitanja što je izazvalo žestoke reakcije turskih dužnosnika. I sve što se više približavamo 16. aprilu, tenzije sve više eskaliraju.

Mirovni pregovori u Astani

Na temelju rezolucije 2336 Vijeća sigurnosti o Siriji,  23. januara  u Astani, glavnom gradu Kazahstana, započeli su pregovori između sirijske vlade i pobunjeničkih skupina obuhvaćenih sporazumom. Pregovori se održavaju pod patronatom Rusije, IR Iran i Turske uz prisustvo Staffana de Mistura, izaslanika UN-a za Siriju. Pregovori će se voditi oko uspostavljenog prekida vatre i pripreme uvjeta za iznalaženje političkog rješenja sirijskog pitanja.

Suradnja Irana, Turske i Rusije za mir na Bliskom istoku

Posljednjih dana tokom kojih je sirijska vojska preuzela potpunu kontrolu nad Halepom ne prestaje „globalna buka“ medija i vlada koje podržavaju pobunjenike protiv aktualnog sirijskog režima. Osim ovoga, zapadnim zemljama ali i Saudijskoj Arabiji i Kataru bolno je pala činjenica da su izgubili Halep i da je ovo važno uporište otišlo iz pobunjeničkih ruku. Realnost je ta da u razorenoj Siriji u kojoj je do sada ubijeno na stotine hiljada civila a milioni njih su raseljeni sve strane žele nastavak rata. Milioni izbjeglica su izazvali velike ekonomske i sigurnosne probleme i uopće nije poznat procenat ekstremista koji su u ovom izbjegličkom valu stigli u Evropu.

O ZNAČENJU ISAOVA ROĐENJA

Crkva stoljećima govori o Isau kao oduvijek i zauvijek živom, o tome kako je on i Stvoritelj i stvorenje, kako je u njemu sve stvoreno, kako sve što je na nebesima i na Zemlji, vidljivo i nevidljivo, sva carstva i prijestolja, sve vlasti i moći, postoji zahvaljujući njemu i radi njega;  kako je on bio prije svega i jeste zauvijek, kako sve drugo po njemu postoji i o njemu ovisi, kako je on apsolutni znalac, otjelovljenje Božije, kako je on Lice Boga neviđenog i prvorođenik svega postojećeg; kako je on dijete Božije i ko god ljubi Boga, ljubi i dijete Njegovo, kako je on gospodin svih ljudi i pastir i biskup ljudskih duša, predvodnik i upotpunitelj vjerovanja, gospodin spasenja, sudac ljudima, gospodar dana subotnjega, riječ Božija.

SARAJEVO I HALEP – SLIČNA SUDBINA?

Uprkos dominaciji velikih internacionalnih medijskih kuća (BBC, CNN, Al Jazeera…) koje su od samog početka rata u Siriji držale stranu protivnicima Vlade Bashara Assada, stvarnost ipak nije ostala skrivena za tmurnim oblacima.Vraćanje Halepa pod kontrolu sirijske armije i civilnih vlasti, nakon što su ga bile zaposjele snage širokog spektra do zuba naoružanih protivnika, u velikim je internacionalnim medijima prezentirano kao tragičan čin masovnog ubijanja, čak i genocida nad stanovnicima Halepa. Ovaj se događaj poredi, između ostalog, i sa opsadom Sarajeva, što je posve prijeporno i problematično, a vjerovatno proizlazi iz nepoznavanja situacije u Halepu i uopće sirijske krize.

Turska i oslobađanje Mosula

Turski predsjednik Erdogan ljutito se 17. oktobra obratio Međunarodnom kongresu kaznenog prava u Istanbulu riječima: “Kažu kako mi ne trebamo ući u Mosul. A kako možemo da to ne učinimo? Turska ima 350 km dugu granicu sa Irakom. Oni koji nemaju nikakve veze sa regionom učestvuju u ovoj operaciji jer ih je, primjera radi, pozvao Bagdad. A da li ih je 14 godina ranije pozivao Saddam Hussein? Saddam ih nije pozvao ali su oni sami došli”.