Bilderberg grupa vrti Evropu i SAD oko malog prsta

Frederick William Engdahl

U maju 1954. godine u Oosterbecku u Holandiji, blizu granice sa Njemačkom, održan je strogo povjerljivi sastanak u hotelu Bilderberg.  Domaćin sastanka je bio holandski princ Bernhard, suprug kraljice Juliane. Ovo okupljanje je nosilo jednostavan naziv, “De Bilderberg konferencija”, prema imenu hotela gdje su održani prvi sastanci. U ta tri dana privatnih razgovora nastao je novi transatlantski institut.  To će postati najdjelotvornija organizacija za utjecanje na brojna svjetska dešavanja nakon 1954. godine pa sve do danas, te jedna od najtajanstvenijih.

Više...

Balkan i dokaz geopolitičke manipulacije

Zlatko Hadžidedić

Foreign Affairs, ugledni američki časopis o vanjskoj politici, u decembru 2016. godine objavio je članak pod naslovom „Disfunkcionalnost na Balkanu“, kojeg je napisao Timothy Less. U ovom članku autor nudi svoj savjet novoj američkoj administraciji, predlažući joj da obustavi svoji politiku podrške teritorijalnom integritetu država nastalih procesom raspada bivše Jugoslavije.

Više...

Uloga Evrope u geopolitici na balkanskom regionu

Filippo Romeo

Iako se u nekim slučajevima pod „Balkanom” misli na planinski sistem, u drugim slučajevima ova definicija obuhvata i poluotok, ili područje hronične nestabilnosti, evropsko „bure baruta“ ili „podzemlje“ kontinenta, do te mjere da se koristi u izrazu „balkanizacija”, što je paradigma koja je prisutna u drugim geopolitičkim kontekstima koji se odlikuju političkom nestabilnošću.

Više...

Implikacije novog geopolitičkog okruženja na mir i sigurnost Zapadnog Balkana

Džemal Najetović

Kretanja u EU i NATO svakako su dio globalnih međunarodnih pokušaja i sporazumijevanja i sastavni su dio akcije onih progresivnih snaga koje teže miru, sigurnosti i socijalnom napretku u svijetu. Stoga, ni evropska kretanja, ne mogu biti posmatrana izdvojeno iz svjetskog konteksta međunarodnih odnosa i svih ostalih nastojanja za pozitivne promjene u današnjem svijetu. Pred državama Zapadnog Balkana su značajni politički, ekonomski i sigurnosni izazovi. Bilo bi veoma korisno da one podržavaju jedna drugu u procesu učlanjenja u EU i NATO i stvaraju pretpostavke za razvoj sposobnije evropske odbrane i sigurnosti, koja je relevantna sigurnosnim interesima NATO saveza. Naši prijatelji bi nam trebali, u istinskoj demokratiji i humanim postupcima, pomoći izgradnju sigurnijeg geopolitičkog okruženja.
U traganju za putem najboljeg rješenja preporučljivo je za orijentaciju imati vrijednosti i ciljeve za koje su zainteresovani svi građani i narodi Zapadnog Balkana. Tu, prije svega, spada dostojanstven život pojedinca, građanina, u modernoj, prosperitetnoj, demokratskoj državi. Takav pojedinac i takva država mogu egzistirati samo uz punu integrisanost država Zapadnog Balkana u savremene evropske i svjetske organizacije, uz puno uvažavanje savremenih svjetskih standarda. Budućnost država Zapadnog Balkana ne može biti bazirana na negativnim i uskogrudim konceptima i pristupima. Njihova budućnost treba biti temeljena na univerzalnim ljudskim vrijednostima. Ne samo budućnost Zapadnog Balkana, već i šireg regiona u kome je on situiran. Svima nam treba biti jasno da sreća i prosperitet nijednog naroda na ovom prostoru ne smiju biti građeni na nesreći bilo kog drugog naroda.

Više...

Muslimansko bratstvo u Egiptu – Organizacijski izazovi i ideologija

Hasan Obeid 

Gubitak moći Muslimanskog bratstva na jednoj strani i bezbjednosna kampanja protiv njega na drugoj, otvorili su diskusije o tome da li će ove prilike nagnati pokret da načini značajne promjene u svojoj ideologiji i organizaciji, navodeći ih ili ka javnom slijeđenju mirnih strategija i taktika, ili ka prihvatanju ideologije nasilja.Glavno pitanje ovog teksta je kakvi izazovi stoje pred Muslimanskim bratstvom u prevazilaženju njihovih unutrašnjih podjela, te da li će Muslimansko bratstvo ostati pri mirnom stavu za kojeg su se zalagali tokom državnog udara, ili da li će biti prisiljeni da zauzmu politiku naoružanog sukoba. Ovaj tekst će također razmatrati da li će Muslimansko bratstvo uspjeti iznaći način za povratak u politički sistem.

Više...

Palestina, Izrael i SAD – Marionete i lutkari

Avi Shlaim

Sputavanjem razvoja, primjerice palestinske demokratije, koja bi poremetila status quo, američka politika u suštini provodi silu. Suzbijanje demokratije, prema riječima Noama Chomskog, bi zapravo bio prikladan opis američke politike prema Palestini. Izrael se diči time da su ostrvo demokratije u moru autoritarizma. No, njihov dosije otkriva da nisu učinili ništa u promicanju demokratije u arapskom svijetu, te da su u velikoj mjeri suzbili demokratiju u Palestini.

Više...

Politička budućnost Kurda

Saeid Abedpour

Kurdi se ne mogu ujediniti niti ikada mogu ostvariti pan-kurdsku integraciju. Oni žive u planinskim predjelima i podijeljeni su u plemena. Ali važnije od svega, države na čijoj teritoriji žive Kurdi nepopustljivo odbacuju svaki korak koji bi vodio u pravcu formiranja nezavisnog Kurdistana. Kurdi su u povijesnom smislu podijeljeni između tri politička i sasvim zasebna jezika: turski, u Turskoj; arapski u Siriji i Iraku i perzijski u Iranu. Svi ovi jezici (osim perzijskog) su odvojeni i međusobno potpuno nepovezani.

Više...

Ovo su lica onih koji su bili pogođeni opsadom Istočne Gute

Robert Fisk

Svi smo bili svjesni uobičajenih glasina; da će oni naoružani džihadisti, koji su odbili ruske uvjete za napuštanje opkoljenih sela u Guti, granatirati izbjeglice kako bi ih obeshrabrili od prelaska. Glupost. Barem smo tako mislili sve dok minobacač nije proletio preko autobusa i udario u ruševinu udaljenu 30 metara. Izbjeglice - to su postali nakon što smo prošli tunele Gute - su se okrenule poput ptica prema oblaku dima koji se dizao prema nebu, a sirijski vojnici su potrčali ka autobusima. General se popeo u autobus. „Pomaknite ove autobuse!“, povikao je.

Više...

Newruz ili Nevruz: instrumentalizacija i manipulacija

Hajrudin Somun

Prvi dan proljeća 2018. godine, 21. mart, mnogi narodi indoiranskog etničkog i lingvističkog kruga, Centralne Azije, Kavkaza i Srednjeg istoka proslavili su i obilježili na razne načine kao obnavljanje prirode i života. Iako ima više verzija o tome gdje i otkada se nova godina slavi na taj dan, opšte prihvaćena verzija je da je to počelo prije oko 3.000 godina na tlu današnjeg Irana, među privrženicima Zaratustrine vjere i filozofije.

Više...

Svijet pred provalijom - Ludilo umjesto razuma

Zlatko Dizdarević

Svijet  počinje da broji sate kada će „pravednici“ ispuniti obećanje i krenuti u obračun sa Assadom i saveznicima. U Vijeću sigurnosti UN-a priprema se teren da se „Rusija onemogući u blokiranju istrage o upotrebi hemijskog oružja“. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštava, uz optužbe za napade hlorom u Doumi, kako se radi o „opasnim provokacijama smišljenim da se zaštite teroristi i nepopustljiva radikalna opozicija. Napad na Siriju pod lažnim izgovorom loše će završiti...“ Iole realniji analitičari stanja u Siriji dobijaju snažan argumenat za osnovnu tezu: Rat u Siriji za teroriste i njihove tvorce na Zapadu i u Zalivu mora se nastaviti po svaku cijenu.

Više...

Iranska revolucija i Michel Foucault

Shahnaz Seradž

Michel Foucalt, postmodernistički teoretičar, posjetio je Iran u jeku islamske revolucije i izbliza gledao dešavanja. Za razliku od marksističkih teoretičara smatrao je da nijedan drugi faktor nema snagu mobiliziranja tolikih masa kao religijska uvjerenja. Šiitski mezheb je, po njemu, oslanjajući se na svoj kritički stav mogao sprovesti takvu političku mobilizaciju. Duh islamske revolucije, prema Foucaultu, ogleda se u činjenici da su Iranci kroz revoluciju nastojali promijeniti sami sebe. Analizu samoga sebe kroz islamsku revoluciju Foucault objašnjava kroz prizmu političke duhovnosti.

Više...

Iranska islamska revolucija i međunarodni poredak

Mahmoud Qetab, Samed Qelantari

Uvid u pisanu ostavštinu iranske islamske revolucije pokazuje nam da su neka od pomenutih djela insistirala na tome da je politička situacija u Iranu bila uvjetovana specifičnim stanjem međunarodnog poretka. Nekih petnaestak godina prije revolucije, dakle u vrijeme bijele revolucije početkom '60-tih, u javnosti na Zapadu o Šahu je stvorena slika kao o lideru novog doba i reformatoru koji procesima upravlja oštro i beskompromisno. Sva dokumentacija iz perioda islamske revolucije dokazuje da su SAD poduzele sve, u svim fazama revolucije, kako bi podržale Šahov režim i pomogli u gašenju narodnog ustanka.

Više...

Neprijatelji Amerike, ko je na listi? Očekivanja i pogledi

James Petras

Već skoro dvije decenije Sjedinjene Američke Države vrše hajku nad listom „neprijateljskih država“, kako bi ih napadale, oslabljivale ili rušile. Ova imperijalistička misija za rušenjem „neprijateljskih država“ se odvijala na nivoima različitog intenziteta, oviseći o dva faktora: nivou prioriteta i stepenu izloženosti prema operaciji promjene režima.

Više...

Koliko se Turska okreće od Zapada

Hajrudin Somun

Potezi koje Turska vlast pod vođstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoǧana povlači na šahovskoj tabli Srednjeg istoka nameću pitanje da li Turska skreće sa strateškog opredjeljenja prema Zapadu, koje je prvih godina kemalističke republike uspostavio njen prvi predsjednik Mustafa Kemal Ataturk. Protekle 2017. godine očitovale su se jasno sva složenost, teškoće i proturječnosti turske vanjske politike. Koliko je kurdsko pitanje suštinsko za unutrašnju politiku Turske, a u budućnosti možda i za njen integritet, ono je sa sirijskim ratom isto toliko postalo „motorna snaga“ njene aktuelne vanjske politike i indikator odnosa s regionalnim zemljama, SAD-om i Rusijom.

Više...

Je li Iran na ivici?

Graham E. Fuller

Iran je, poput Turske, društveno snažna i utemeljena nacija koja se kreće putem izgradnje modernih institucija s modernom ekonomijom i naprednom kulturom. I zemlja vjerojatno nije na ivici revolucije. Trumpov se Washington, u kojem neokonzervativci koji vole promjene režima imaju snažan utjecaj, nedavno radovao demonstracijama i neredima u Iranu. Oni osjećaju krv iako su gotovo sigurni da su razočarani.

Više...

Ishodi iranske revolucije

Tyler Cullis

U izvještaju iz 2013. god., UNDP, koji prati dugoročni društveni napredak širom svijeta, ocijenio je da je u pogledu životnog vijeka, zdravstva, obrazovanja i životnih standarda „Iran načinio značajan napredak u ljudskom razvoju tokom posljednje 32 godine.“ Sve to je postignuto pod stalnom ekonomskom blokadom i vojnim prijetnjama. Napredak Irana nije tek puka sreća već direktni rezultat specifičnih politika islamske republike. Islamska Republika Iran uspjela je da započne jednu od najimpresivnijih šema ruralnog razvoja u modernoj historiji, iako je bila pod žestokim napadom iračkih snaga koje su primale podršku od Zapada i pod ekonomskim napadom od strane glavne svjetske sile. Prouzrokovala je duboku kulturnu revoluciju koja je uključila žene u napore rekonstruiranja društva od samih temelja, čime su se riješile okova koji su ih toliko dugo držali uz njihove porodice.  Pored štete koja je načinjena pogrešnom procjenom historije Irana, propusti u prihvatanju istinskih postignuća Islamske Republike – uključujući i način na koji su cijele skupine stanovništva reintegrisane u društvo nakon decenija marginalizacije (ruralna siromašna populacija, vjerske manjine, itd.) – šire rizik od neograničenog neznanja o ovoj državi u Sjednjenim Američkim Državama.

Više...

Egzodus u Raki: „Tajni dogovor“ američke koalicije omogućio ISIL-ovim teroristima da pobjegnu

Michel Chossudovsky

Dogovor o omogućavanju bijega za borce Islamske Države iz Rake – de facto prijestolnice njihovog samoprozvanog kalifata – je postignut između lokalnih zvaničnika, nakon četiri mjeseca sukoba koji su potpuno razorili i opustošili grad. Dogovor bi spasio živote i okončao sukobe. Životi arapskih, kurdskih i ostalih boraca koji se protive Islamskoj Državi bi bili spašeni. No, ovo je omogućilo i stotinama ISIL-ovih boraca da pobjegnu iz grada. U to vrijeme, niti američka, niti britanska koalicija, niti SDF (Sirijske demokratske snage) nisu htjele da priznaju svoju krivicu.

Više...

CIA i ubistva državnih lidera

Vladimir Platov

Historija američke Centralne obavještajne agencije obiluje brojnim primjerima političkih ubistava, ne samo u SAD-u, već i lidera onih država sa kojima Washington ima neslaganja. Stoga, danas CIA aktivno radi na osmišljavanju različitih metoda ciljane eliminacije najnovijeg američkog političkog suparnika, sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una, što ne obuhvata samo specijalne jedinice u SAD-u, već i specijalne jedinice zemalja koje blisko sarađuju sa CIA-om.

Više...

Američka islamofobija pomaže Trumpu da uništi sporazum sa Iranom

Hussein Rashid

Godine 1985, muzičar Sting je objavio pjesmu pod nazivom „Rusi“. Refren, u kojem je stajalo „Rusi također vole svoju djecu“ je bio podsjetnik na to da čak i naši najneumoljiviji neprijatelji, sa oružjem koje može uništiti svijet, naposljetku ipak jesu ljudi. Ideologiju komunizma smo gurnuli ustranu kako bi našli zajedničku ljudskost. Generaciju nakon toga, objesna islamofobija ne dopušta Sjedinjenim Državama da posmatraju muslimanske nacije nikako drugačije nego kao egzistencijalne prijetnje. Opće američko razumijevanje islama je pod dubokim utjecajem Saudijske Arabije, koja praktikuje novi oblik islama nazvan vehabizam. Saudijsko vođstvo, kao pobornik vehabijske države, izuzetno je anti-šiitsko, jer šiizam nudi drugačiji pogled na to šta znači biti musliman. Većina Amerikanaca ne može zamisliti državu koja prakticira islam drugačije od Saudijske Arabije, čak iako Iran nudi jako drugačiji pristup vjeri.

Više...

Veze Jareda Kushnera sa izraelskim kompanijama prolaze bez osude – zamislite šta bi se desilo da su ove kompanije bile palestinske

Robert Fisk

Nekada smo svi mi vjerovali u mit da su američke mirovne operacije na Bliskom istoku nepristrasne, neutralne, bez utjecaja vjere, politike ili poslovnih aktivnosti mirotvoraca. Ubrzo nakon što je Jared Kushner otpratio Trumpa u njegovu prvu diplomatsku posjetu Izraelu, u maju prošle godine, njegova porodična kompanija za nekretnine je primila oko 30 miliona dolara od kompanije Menora Mivtachim, koja je jedna od najvećih izraelskih osiguravajućih i finansijskih institucija.

Više...

Turbulencije u američkoj bliskoistočnoj politici

Saeid Abedpour

U svojoj knjizi Turbulence in World Politics, objavljenoj 1990. godine, James N. Rosenau izlaže teoriju koja u dobroj mjeri odslikava aktuelnu situaciju na međunarodnoj sceni. On kaže: „Možda je život čovječanstva ušao u fazu turbulencija kakve nismo vidjeli kroz protekla tri stoljeća. Današnja svjetska politika odbacila je poznate nam i tradicionalne granice, pa lekcije iz prošlosti i klasični stavovi više ne definiraju tekuće procese.“ Ključni Rosenauov stav jeste da turbulentnost svjetske politike ukazuje na stvarnost poznatu kao promjena te on govori o stvaranju osjetljivosti spram tih promjena.

Više...

Američko napredovanje unazad

Zlatko Dizdarević

Sjedinjene Američke Države su pod Trumpom „uspjele“ da relativiziraju svoj utjecaj u svijetu na neprepoznatljiv način. Poseban problem za Ameriku na tragu dugoročnih interesa jeste uzdrmano partnerstvo ili poslušnost  mnogih kod kojih do sada nisu bile upitne ni interesna ni prosta podanička vjernost. Trumpov krajnje „živopisni“ način vođenja države u minulih godinu dana bio je dovoljan za  spektakularizaciju njegove životne priče, ali i za već sada izvjesne dugotrajne posljedice na stanje u  državi i na njenu poziciju u svijetu.

Više...

Nikad ne pitati – Zašto?

Zlatko Dizdarević

Koja je logika da Assad bombarduje svoj narod koji bježeći od džihadista hrli pod njegovu zaštitu? Koja je logika ovakva samoubilačka operacija sada kad dobija bitke na mnogim frontovima? Zašto rizikovati, čak i protiv neprijatelja, hemijskim oružjem ako je započeo mirovne pregovore, oslobodio Aleppo, na pragu Raqqe, čisti oko Damaska...? Zašto ići uz nos Amerikancima ako su ovi dva dana ranije po prvi put kazali da im njegovo skidanje nije više cilj? Zašto Amerikanci ovim povodom tuku Assadovu vojsku dajući time podršku ISIL-u, a njegova vojska je najjača organizovana snaga protiv džihadista? Zašto Trump ovom operacijom direktno podržava teroriste ako su mu oni, navodno, glavni cilj u Siriji i Iraku...?

Više...

Da li bezuvjetna podrška Izraelu ugrožava izraelske glasove razuma

Gideon Levy

Izrael i Sjedinjene Države dijele iste vrijednosti, ta dva režima s kojima imamo posla nemaju nikakve veze sa idejom demokratije. Mi do danas imamo posla sa enigmom, jer ništa ne može objasniti kako to da administracija za administracijom, zakonodavac za zakonodavcem, slijede jedan isti pravac u politici, što je toliko protivno svim američkim interesima, svim međunarodnim pravima, ljudskim pravima, moralnim vrijednostima. Zadnji rat u Gazi nas je naučio da Izrael, možda jedna od rijetkih država na svijetu sa tri režima, jedan koji se primjenjuje za Jevreje, jedan za Arape, te jedan za narod na Zapadnoj obali, koji je među najbrutalnijim tiranijama na svijetu, ima demokratiju koja nije fasada, no ona je isključivo namijenjena za jevrejsko stanovništvo koje razmišlja poput većine.

Više...

Zapad i međunarodni terorizam

Jules Dufour

Po definiciji Zapada (Zapadnih vlasti) terorizam predstavlja svaki oblik aktivnosti koji prijeti interesima onih koji kontrolišu samo srce kapitalističkog svijeta. Demonstracije naroda na ulicama glavnih velegradskih područja, koji zahtijeva zaštitu njegovih prava i društvenih sloboda, asocijacije koje se bore za zaštitu tih prava, te svaki oblik progresivne države smatra se prijetnjom.

Više...

Ratni zločini NATO-a: Zločini propaganda

Cristopher Black

Vojni savez NATO-a prijetnja je na globalnom nivou. Trenutno vodi nekoliko hibridnih ratova protiv Rusije, Kine, Irana, Sjeverne Koreje, Venecuele, Sirije, Iraka, Afganistana i većeg dijela Afrike. Direktno su uništili, ili su većim dijelom odgovorni, za raspad socijalističkih nacija SSSR-a, Jugoslavije, Afganistana, Libije, Sirije i velikog broja režima širom Južne Amerike, Afrike i Azije.

Više...

Referendum u iračkom Kurdistanu, početak novih tenzija na Bliskom istoku

Saeid Abedpour

U regionu iračkog Kurdistana 25. septembra održan je referendum o nezavisnosti od Iraka. Rezultat ovog referenduma kojeg su Predstavnički dom i iračka vlada proglasili nezakonitim je da je učešće u njemu uzelo 72 % od 4/5 miliona ljudi sa pravom glasa a od toga ih je više od 92 % dalo glas za nezavisnost. Održavanje referenduma i napori regije Kurdistana da se odvoji od Iraka povuklo je za sobom i niz novih pitanja.

Više...

Trojanski konji i obojene revolucije: Uloga Nacionalnog fonda za demokratiju (NED-a)

William Blum

Koliko Amerikanaca može objasniti šta je Nacionalni fond za demokratiju? Organizacija koja često čini upravo suprotno od onoga što njeno ime implicira. NED je osnovan ranih 1980-tih, u vrijeme predsjednika Reagana, nakon negativnih saznanja o CIA-inim aktivnostima u drugoj polovini 70-tih godina. To je bio jako značajan period. Fond je osnovan kako bi „podržavao demokratske institucije širom svijeta kroz privatna, nevladina nastojanja.“

Više...

Sjedinjene Države su odgovorne za masakar Palestinaca u Bejrutu 1982. godine

Rashid Khalidi

Ovo je bio tek jedan od neočekivanih udaraca loše osmišljenih i moralno pogrešnih odluka koje su američki kreatori politike načinili tokom rata 1982. godine. Decenijama kasnije, Sjedinjene Države nastavljaju da ponavljaju slične greške na Bliskom istoku, sa ilegalnim invazijama, intervencijama, okupacijama koje koštaju hiljade stotina života, te kroz njihovu slijepu podršku i naoružavanje najzloglasnijih režima u regiji. 

Više...

Ako se pitate zašto su se Saudijska Arabija i Izrael ujedinili protiv Al-Jazeere, ovo je odgovor na vaše pitanje!

Robert Fisk

Još uvijek postoje pošteni Izraleci koji zahtijevaju državu za Palestince, još uvijek ima dobro obrazovanih Saudijaca koji se protive bjesomučnom vehabizmu na čijim temeljima je nastalo njihovo kraljevstvo; milioni Amerikanaca od jedne do druge obale ne smatraju da je Iran njihov neprijatelj, niti da im je Saudijska Arabija prijatelj. Kada i Saudijci i Izraelci traže zatvaranje katarskog kanala Al-Jazeere, mora da Al-Jazeera radi nešto ispravno.

Više...

Putinove upute Federalnoj službi bezbjednosti

Filip Kovačević 

Svake godine u februaru ili martu predsjednik Putin održava svoje obraćanje Federalnoj službi bezbjednosti (FSB), koristeći tu priliku za evaluaciju rada FSB-a tokom protekle godine i za postavljanje budućih prioriteta.
U istraživačkom članku od tri dijela, objavljenom na portalu Newsbud, profesor Filip Kovačević analizira javnu objavu dokumenata na zvaničnoj stranici FSB-a, da bi napravio uvid u FSB na poljima kontraobavještajnih aktivnosti, suzbijanja terorizma, cyber zaštite i drugih zakonskih mjera predostrožnosti.

Više...

Jemen u procjepu rivalstva između Saudijske Arabije i Irana – refleksija na sukob u Jemenu

Izet Bijedić

U regionu gdje su u prvoj polovini prošlog stoljeća granice iscrtavali britanski i francuski  kolonizatori, politika sile ni do danas nije dala nikakve ustupke kulturi dijaloga saradnje ili političke integracije. Glavnim protagonistima, državama sa viškom ambicija, nerijetko se ukaže praznog prostora poput: Libana, Afganistana, Iraka i Sirije. Od većeg broja epicentara dva su posebno zanimljiva – Iran i Saudijska Arabija, islamska republika ili apsolutna monarhija, perzijska ili arapska imperija, šiije ili vehabije?

Više...

Intervju Christiane Amanpour sa Ministrom vanjskih poslova Irana u Minhenu, 17. februara 2017.

Christiane Amanpour , Javad Zarif 

(CNN) CHRISTIANE AMANPOUR: Ministre dobrodošli u program.
JAVAD ZARIF: Bolje Vas našao.
AMANPOUR: Kakva promjena u atmosferi. Prošle godine u ovo vrijeme Vi ste bili tu, John Kerry je bio tu – Javad i John – atmosfera je bila znatno drugačija. Ove godine je prisutna velika doza tenzije između Irana i Sjedinjenih Država. Koja je Vaša reakcija po ovom pitanju?
ZARIF: Pa, smatram da živimo u dobu tranzicije u međunarodnoj politici, a priroda tranzicije je takva.

Više...

Iranska odbrambena strategija s gledišta Ajatollaha Hameneia

Keihan Barzegar, Masud Rezai

S obzirom na to da se cjelokupne strateške politike sistema IR Iran  u sferi vanjske politike i vojno-odbrambene doktrine države utvrđuju i odašiljaju posredstvom vrhovnog iranskog vođe stoga je sa teorijsko-praktičnog aspekta veoma važno utvrditi koje su to teorije međunarodnih odnosa bliže strateško-odbrambenoj misli ajatollaha Hameneia?

Više...

NATO-ov monetarni rat protiv Turske: Primjeri otpora i rješenja

Ian Pye

Turska je na udaru anglo-američkih finansijera što je kazna za Ankarino očito nepoštivanje NATO-vih geostrateških ciljeva. Uprkos tome što Stranka za pravdu i razvoj (AKP), koja je pod vodstvom predsjednika i nekadašnjeg premijera Recepa Tayyipa Erdogana, već skoro jednu i pol deceniju upravlja sa nekoliko uspješnih ekonomskih tržišta u razvoju, u isto vrijeme trpeći brojne prijetnje; za tursku ekonomiju se sada jednoglasno može zaključiti da je u velikim poteškoćama zbog bankarskih moćnika iz Londona i New Yorka, te njihovih medijskih doušnika.

Više...

Mitologija i stvarnost u američko-arapskim percepcijama

Rami G. Khouri

Ove sedmice me ponovo uzdrmala zabrinjavajuća razlika u tome kako Arapi posmatraju sami sebe i kako ih općenito posmatra američka javna sfera medija i politike, dok sam pratio američke mainstream masovne medije koji većinom spominju arapske države u kontekstu ratova, terorizma, izbjeglica, urušavajućih država, ili bezbjednosnih prijetnji. Istovremeno sam prolazio kroz rezultate najnovije ankete o mišljenju o Arapima, koju objavljuje Arapski centar za istraživanja i političke nauke, sa sjedištem u Dohi.

Više...

Assad ili režim ratobornih džihadista

Graham E. Fuller

Kako bismo trebali protumačiti raketnu paljbu američkog predsjednika Donalda Trumpa na sirijsku zračnu bazu? S jedne strane, to bi mogao biti taktički trijumf njegove administracije: napadi krstarećim raketama su popularni među američkom javnošću kao način uzvraćanja, te su preusmjerili pažnju sa domaćih političkih natezanja. Po prvi put su pokazali predsjednikovu spremnost za suprotstavljanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u jednom od ključnih pitanja.

Više...

Kemijska potvora: Slučaj Istočne Gute

Tim Anderson

Kredibilni nezavisni dokazi brzo su pokazali da su tvrdnje o odgovornosti sirijske vojske za kemijski napad u Istočnoj Guti bile netačne. Niz velikih skandala koji kontinuirano obilježavaju nečasni rat protiv Sirije često se fabriciraju kako bi se za zločine optužila Vlada u Damasku, a kako bi se time prispodobili razlozi koji bi poslužili kao izgovor i proizveli međunarodnu vojnu intervenciju. Jedna od najnotornijih takvih prevara svakako je incident u Istočnoj Guti, koji se dogodio u augustu 2013. godine, kada  su fotografije ubijene i otrovane djece objavljene na internetu i medijima, u poljoprivrednom području istočno od Damaska koje se nalazilo pod kontrolom islamističkih pobunjenika.

Više...

Izrael ne dozvoljava završetak rata

Zlatko Dizdarević

Na svjetskoj sceni, mogućim završetkom rata u Siriji i pobjedom onih kojima je otet Golan, prvo se uspaničio Izrael. Malo je kome ovakvih sedam minulih godina toliko odgovaralo  koliko Benjaminu Netanyahuu i onima oko njega. Brutalno se razbijala arapska zajednica – što ih je manje to je njegovoj logici bliže. Palestinsko  pitanje prvo je politički minimizirano do kraja, pa onda i sasvim eliminisano. Iran jeste izašao iz izolacije ali je i on bio zabavljen unutrašnjom situacijom i usmjeren na regionalne odnose kroz Siriju, uostalom i Saudijska Arabija ga uz  politički pogubljenog Trumpa zaskakuje. Tel Avivu su i nesretni  Kurdi, vazda pogodni za tuđa potkusurivanja, išli naruku idejom o cijepanju Iraka. Ipak, suštinska drama tog i takvog Izraela  ponajprije  je on sam sebi, nepobjedivi protivnik sa svojom sada već potpunom mentalnom, vojnom, političkom ali i svakom drugom klaustrofobijom.

Više...

Globalna dedolarizacija i politika SAD-a

Vladimir Odintsov

U potrazi za svjetskom dominacijom, za kojom teži više od stoljeća, Bijela kuća se oslanjala na dva glavna instrumenta: američki dolar i vojnu moć. Kako bi spriječile Washington od uspostavljanja potpune globalne hegemonije određene države su odnedavno počele sa mijenjanjem stavova kada je riječ o ova dva instrumenta, formirajući alternativna vojna savezništva i ukidajući ovisnost o američkom dolaru.

Više...

Bashar al-Assad i političke reforme

Tim Anderson

Prirodno je očekivati da odlučivanje u političkim procesima unutar jedne suverene zemlje pripada narodu te zemlje i niko drugi izvan te zemlje ne bi se smio miješati u te procese. Međutim, budući da Washington insistira na pravu odlučivanja o tome ko može, a ko ne može upravljati nekom zemljom, ovdje će biti uputno progovoriti o pozadini sirijske situacije, pogotovo o Basharu al-Assadu i procesu političkih reformi u Siriji.

Više...

Zašto je kriza u Ukrajini greška Zapada? Liberalne zablude koje su isprovocirale Putina

John J. Mearsheimer

Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici su sada u Ukrajini suočeni sa izborom. Mogu nastaviti sa dosadašnjom politikom koja će pogoršati neprijateljstvo sa Rusijom i uništiti Ukrajinu u procesu – scenario u kojem bi svi završili kao gubitnici. Ili mogu preusmjeriti dosadašnji tok i raditi na stvaranju prosperitetne ali neutralne Ukrajine, one koja ne predstavlja prijetnju Rusiji i one koja dozvoljava Zapadu da obnovi odnose sa Moskvom. Ovakvim pristupom, sve strane bi izašle kao pobjednici.

Više...

Prijetnja Zapada u interpretaciji Rusije i ukrajinska kriza

Seyyed Jalal Dahqani, Firuz Abadi, Menočehr Moradi

Rusija smatra da je američka vlada okončanjem „hladnoga rata“ ne samo sačuvala svoju evropsku poziciju već je proširenjem NATO-a i proširila svoj utjecaj u Istočnoj Evropi, a sve s ciljem ograničavanja sfere ruskog utjecaja. To se dešavalo u vrijeme kada su lideri bivših sovjetskih republika – u godinama okončanja „hladnoga rata“ – postigli saglasnost sa njemačkom unijom s ciljem spriječavanja proširenja NATO-a. Rusi su vjerovali da zapadni lideri razumiju rusku zabrinutost za svoju sigurnost te da će se držati dogovora ali su Bill Clinton i njegovi vojni savjetnici imali drugačiju predodžbu i smatrali ključnim proširenje NATO-a prema Istoku.

Više...

Mjerenje globalne ekonomske nejednakosti

Michael D. Yates

Do sada je već dovoljno poznato da je rastuća  ekonomska nejednakost glavna odlika američke ekonomije. Ipak, isto važi i za ostatak svijeta, a svaka nacija ima vlastitu historiju široko različitih ekonomskih i političkih struktura. Računanje nejednakosti širom planete je izvodljivo pomoću Ginijevog koeficijenta, jednostavnog koncepta koji omogućava posmatranje rasta ili pada cifre koja ukazuje na nejednakost prihoda jedne države, ili poređenje relativne razine nejednakosti u različitim državama. Ipak, naše poznavanje situacije u ostatku svijeta, pogotovo u brojnim siromašnim zemljama, prilično je oskudno. Čini se da i najusputnija promatranja pokazuju da je teško naći mjesto na planeti gdje najbogatiji ne dominiraju društvenim, političkim i ekonomskim životom, dok oni bez ikakvih sredstava za preživljavanje prolaze kroz razne nedaće, od teškog siromaštva i nezaposlenosti do ratova, gladi i bolesti.

Više...

Regioni i novi razvoji u međunarodnom sistemu

Seyyed Masoud Mousavi Shafaee, Farzaneh Naghdi

Da bismo istražili, identificirali, definirali i specificirali ulogu regiona neophodno je uzeti u obzir ne samo geografske osobine i državne resurse, nego i odnose među državama kao i njihova politička, kulturološka, i trgovačka savezništva u međunarodnom sistemu. Istraživanja o regionima povećala su se na mnogim poljima. Više od 50% svjetske trgovinske razmjene dešava se u regionima koji su pod određenim regionalnim trgovinskim ugovorima (RTA). Nesumnjivo je da poslovna i ekonomska interakcija igra primjetnu ulogu u ostvarivanju regionalnog poretka, ali značaj regiona i unutarnjeg poretka prevazilazi kulturološka i ekonomska uređenja regiona.

Više...

Ekstremizam Muslimanske braće

Saeid Abedpour

Posljednjih godina ime „Muslimanske braće“ najviše je spominjano u dešavanjima u Egiptu, Turskoj i regionalnim ratovima. Ovaj pokret je ostvario prodor i značajan utjecaj na političko mišljenje i islamske pokrete u arapskim zemljama i Turskoj a napose i u regionu Balkana. Nisu samo Tayyip Erdogan i njegova politička stranka simpatizeri „Muslimanske braće“ već su ostali ogranci „Braće“ u zemljama Bliskog istoka, Africi pa čak i u Evropi u ekspanziji tako da znatan broj muslimana Balkana, Srednje Azije i Kavkaza vjerovatno misle kako su „Braća“ nositelji pravoga islama te da se trebaju vratiti njihovoj misli.

Više...

Narativ postmodernizma i islamske revolucije Irana

Godrat  Ahmadian, Mokhtar Noori

Islamska revolucija Irana kojom je 1979. godine svrgnut Pahlevi režim bila je jedna od prvih velikih demokratskih revolucija uperenih protiv modernističkog totalitarnog režima u posljednjoj četvrti XX stoljeća. Može se kazati da brisanje šahovog režima u procesu islamske revolucije jeste zapravo brisanje teorija ekspanzije prema zapadnom stilu. Za razliku od Pahlevi režima čija je suština počivala na jednom obliku ekstremnog nacionalizma koji se temeljio na arhaičnoj misli, kontra narativ islamske revolucije je odabrao konačnu riječ islama kao svoju ideologiju i smjerokaz djelovanja.

Više...

Karakter i kontinuitet iranske islamske revolucije

Hajrudin Somun

Iranska islamska revolucija se potvrđuje samim svojim kontinuitetom, približavajući se kraju četvrte decenije svog trajanja. Opravdanje svoje istorijske uloge ona također nalazi u činjenici što je sistem uspostavljen 1979. godine u Iranu ostao nepromijenjen svih tih decenija. Stabilnost tog sistema još više dolazi do izražaja u stanju u kojem se početkom 2017. godine nalazi cijeli Srednji istok, od Mašrika do Magreba. Bez obzira na svoj šiijski karakter, iranska revolucija je zatalasala cjelokupni svijet islama i sve do danas uticala na pokrete za oslobođenje od domaćih tiranija i njihovog služenja interesima vanjskih sila.

Više...

Geopolitika sukoba u Jemenu i veze sa Bliskim Istokom i rogom Afrike

Izet Bijedić

Geopolitika ima više definicija. Prema prof. dr. Paviću: „Geopolitika je subjektivna interpretacija političko-geografskih i drugih relevantnih sadržaja u cilju promicanja nacionalističkih, državnih i blokovskih interesa“. Definicija je pisana za vrijeme Hladnog rata, odnosno postojanja dvaju vojnih blokova: Varšavskog ugovora i NATO pakta. Međutim, po svojoj sadržini i aktuelnosti vrlo je upotrebljiva i u dobroj mjeri se može primijeniti na slučaj agresije Saudijske Arabije na međunarodno priznatu Republiku Jemen.
    Agresija za povod ima promicanje nacionalističkih državnih interesa Saudijske Arabije zarad dominacije SAD na tim prostorima i njihove kontrole transporta nafte kroz moreuz Babul el Mendeb.

Više...

Dvostruka američka diplomacija prema fundamentalističkim islamskim tokovima: od ljubavi do prijateljstva

Madžed Abbasi, Zahra Bayat

Velike sile su uvijek nastojale da svojom moći sebi osiguraju što bolju poziciju u odnosu na druge velesile. Kada je došlo do raspada sistema dva bloka u posljednjem desetljeću XX. stoljeća SAD su postale jedina velesila u međunarodnom poretku i nastojale su učvrstiti svoju hegemonističku poziciju na međunarodnoj sceni. Ali, u tom periodu zbog nepostojanja jednog definiranog neprijatelja američka vanjska politika je zapala u krizu značenja (Azari Nadžaf Abadi, 702: 1390). Stoga su neki analitičari i  i dužnosnici zaduženi za cjelokupnu strategiju američke nacionalne sigurnosti nastojali pronaći novu definiciju svijeta.

Više...

Pobijedila je globalizacija manipulacije

Zlatko Dizdarević

Ova prevara ne može dugoročno uspjeti. Istorija je to pokazala puno puta. Ljudi mogu biti ludi, ali u konačnici se pokaže da nisu baš svi glupi. Sasvim je svejedno na kojoj je od bezbrojnih strana što se sada nude “ludima” ta ludost. Svakoj prevari dođe kraj, samo što prevaranti toga nikada nisu svjesni. Kao ni lopovi koji ne pomišljaju u lopovskoj sreći da će ikad biti uhvaćeni.

Više...

Sirija nakon oslobođenja Haleba i nova sigurnosna arhitektura Levanta

Osman Softić

Krajem prošle godine Sirijska arapska armija (SAA), nakon višegodišnje borbe, a uz pomoć njenih saveznika, Ruske Federacije, Islamske Republike Iran i libanskog Hizbullaha, te iračkih formacija koje djeluju pod komandom iračkog Ministarstva sigurnosti, oslobodila je istočni dio Haleba (Aleppo), najvećeg sirijskog grada na sjeveru zemlje, koji se nalazio pod kontrolom ekstremnih pobunjeničkih i džihadističkih grupacija kojim je dominirao Front Nusra, ogranak Al-Qaide u Siriji. Ova oružana formacija, koja je zvanično proglašena terorističkom organizacijom, u međuvremenu je, iz pragmatičnih razloga kako bi omekšala svoj imidž, preimenovana u tzv. „Front za oslobađanje Levanta“ (Jabhat Fateh al Sham).

Više...

Barbarstvo na djelima i riječima: barbarstvo američkih imperijalističkih ratova je besprimjerno

James Petras
Tokom proteklih 15 godina, Amerika i njeni saveznici su vršili invaziju, okupirali, ubijali, ranjavali i protjerali preko 10 miliona ljudi, u državama kao što su Afganistan, Irak, Somalija, Libija, Sirija, Jemen i Liban. Vojni i civilni dužnosnici su sistemski uništavali čitave ekonomije, podsticali vjersko-etničke sukobe, narušavali drevne zajednice i porodične veze, te dovodili na vlast korumpirane političke marionete. Mučenja, nasumična hapšenja i zatočeništva koja je podržao SAD su sada već postali ustaljena norma stvaranja bezakonja i haosa u državama koje su nekada bile produktivne i stabilne. Raspadanje društvenih institucija je potaklo masovno iseljavanje stanovništva, s milionima očajnih izbjeglica koje bježe od invazija, ratova i potpunog društvenog raskola. Učinak ove promišljene imperijalističke politike su napušteni gradovi i predgrađa, rastavljene porodice te uništeni životi i budućnosti miliona mladih Arapa i muslimana.

Više...

Kako Teheran razvija trgovinsku ofanzivu

Mādžid Rafīzāde
Od 1979. godine, Iran ima bitan položaj u strateškoj konkurenciji sa susjednim državama, naročito sa Saudijskom Arabijom. Jedna od glavnih taktika Irana jeste sticanje popularnosti i širenje zone uticaja kroz primjenu „meke moći“. Prije pobune u Siriji, iranski lideri su, za razliku od američkih političkih struktura, implementirali strategije kroz meku moć, kako bi proširili svoj uticaj na Bliskom istoku i uspostavili odnose sa drugim državama.

Više...

NATO ekspanzija u centralno-istočnoj Evropi: posredničko naoružavanje

Filip Kovačević
Teško da je tajna da su neki od najglasnijih pobornika NATO ekspanzije u centralno-istočnu Evropu američki proizvođači oružja i njihovi lobisti. Naprimjer, jedan od osnivača Američkog komiteta za ekspanziju NATO-a, neprofitne organizacije javnog zagovaranja, bio je Bruce Jackson, potpredsjednik  Lockhead Martina (američka kompanija za proizvodnju u svrhu vojnih potreba) i bivši obavještajac američke vojske. Čak je i New York Times svojevremeno ukazao da je takav opis poslova bio prilično uobičajen među onima koji su vršili pritisak na Kongres zbog proširenja alijanse, iako je prijetnja od njenog glavnog neprijatelja (kao i glavni neprijatelj) nestao u oblaku prašine

Više...

Svijet prema ISIL-u

Fawaz A. Gerges
Od 80-tih godina prošlog stoljeća rat u Afganistanu pokrenuo je krvoproliće džihadista i postavio operacijske osnove iz kojih će kasnije nastati Al Qaeda. Još od tada ova ideologija je omogućila selefijskom pokretu da oživi nakon teških udaraca koje je pretrpio. Dalekosežna ideologija selefijskog džihada je prerasla u snažan društveni pokret koji je prožet pregrštom ideja, kultnih vođa, sa pristalicama diljem svijeta, mrežama smišljenima za vrbovanje boraca te teoretičarima i propovjednicima koji pružaju svojim pripadnicima ideološku i teološku potporu. Na taj način je privukla pažnju manjih sunitskih zajednica diljem svijeta.

Više...

Barbarstvo DAIŠ-a i islamski svijet

Saeid Abedpour
Nije nimalo teško govoriti o DAIŠ-u ( ISIL) imajući u vidu strahovite zločine koje su počinili u Iraku, Siriji i Sjevernoj Africi. Teško je ne govoriti ništa o DAIŠ-u i ostalim ekstremističkim islamskim grupama. Umijeće negovorenja ima raznovrsne oblike. Nekad, kao Al-Jazeera treba biti toliko drzak i pred očima milijonskog auditorijuma  za ekstremističke zločince kazati da su to „borbene grupe“ i uopće se ne osvrnuti na zločine koje čine. Ili poput neki "magazina"  i ostalih ekstremnih sajtova ubistva opravdavati „pravom na odbranu i osvetu“. Posljednjih godina zapadne zemlje su podržavale sve pobunjeničke skupine suprotstavljene Basharu al-Assadu te su (ne)izravno odgovorne za situaciju sa kojom se sada suočavamo.

Više...

Dara’a 2011. – Još jedna Islamistička pobuna

Tim Anderson
Dupla priča o sirijskom sukobu počela je na početku oružane pobune koja je počela 2011. godine, u najjužnijem pograničnom gradiću Daraai. Prvo svjedočanstvo nam dolazi od nezavisnih svjedoka u Siriji, kao što su pokojni otac Frans Van der Lugt iz Homsa. Oni tvrde da su se naoružane osobe infiltrirale u redove ranih političkih reformskih prosvjednika koji su zahtijevali političke reforme, kako bi pucali na policiju i civilno stanovništvo. Ovo nasilje došlo je iz redova sektaških islamista. Drugi val nasilja otpočele su islamističke grupe (‘pobunjenici’) i njihovi zapadni pomagači. Oni tvrde da nije bilo ‘neopravdanog’ nasilja od strane sirijskih snaga sigurnosti u cilju represivnog djelovanja protiv političkih protesta koje je pokrenuo sekularno orijentirani pokret za političke reforme

Više...

Rat u Siriji i evropska migrantska kriza

Tim Anderson
Korijeni migrantske krize nalaze se u mnogo većoj tragediji krize egzodusa naroda iako ih eurocentrizam ne želi posmatrati kao takve. Tri najveća izvora azilanata u Evropskoj uniji 2015. godine su Sirija, Afganistan i Irak, žrtve invazije i posredničkih ratova u kojim sudjeluje nekoliko evropskih zemalja. Broj prognanih, kako interno raseljenih tako i izbjeglica, dvadeset puta je veći od broja azilanata koji sklonište traže u zemljama Evropske unije (EU). Štaviše, ratovi koji se vode na Bliskom istoku sistematski su proizvod politike Vašingtona i članica NATO saveza kojim žele kreirati ‘novi Bliski istok’, a ne iz endogenih specifičnosti i prilika u samom regionu Bliskog istoka.

Više...

„Šta“ je Fethullah Gülen?

Frederick William Engdahl
Kada pomnije ispitamo „šta“ je Fethullah Gülen, on je sve samo ne lik sedamdesetpetogodišnjeg dobroćudnog starca blagog glasa, umjerenog pravca islama, učenjaka i imama. U Njemačkoj su islamski eksperti nazvali njegove mreže najopasnijima, a u nekoliko država Centralne Azije proglašene su zabranjenima. Danas je isti slučaj i u Turskoj. Ono što postaje očigledno jeste da je neuspjeli puč bio zapravo pokus, generalna proba Gülenovih nadzornika u Langleyu  radi testiranja Erdoğanove reakcije, kako bi izvršili ponovno prestrojavanje i pripremu za ozbiljniji pokušaj u budućnosti. Washington nipošto nije bio zadovoljan sa zaokretom u Erdoğanovoj vanjskoj politici, koji se usmjerio ka poboljšanju odnosa sa Rusijom, a vjerovatno i predsjednikom Sirije.

Više...

Cijena nasilja: Vladari čovječanstva

Noam Chomsky
Strategija moćnika globalnog rata protiv terorizma je raširila džihadski teror iz sićušnog kutka Afganistana preko čitavog svijeta, od Afrike, preko Levanta i južne Azije do jugoistočne Azije. Također je poticala napade u Evropi i Sjedinjenim Državama. Invazija Iraka je dala značajan doprinos ovom procesu, kao što su i predvidjele obavještajne službe. Stručnjaci za borbu protiv terorizma, Peter Bergen i Paul Cruickshank, procjenjuju da je rat u Iraku „izazvao zapanjujući sedmerostruki porast u godišnjoj stopi fatalnih džihadskih napada, dostižući doslovno stotine ostalih terorističkih napada i hiljade izgubljenih života; čak i ako ne brojimo napade u Iraku i Afganistanu, fatalni napadi u ostatku svijeta su se povećali za više od jedne trećine.” Drugačije strategije su se pokazale jednako produktivnima

Više...

Ne, Halep nije nova Srebrenica – Zapad neće poći u rat zbog Sirije

Robert Fisk
Dok naoružani pobunjenici - „teroristi” u očima vladajućeg režima – učvršćuju svoje položaje u zemlji, u jednoj fazi držeći 60% zemlje pod svojom kontrolom, vladine trupe uzvraćaju udarac, zauzimanjem kontrole nad glavnim cestama i opsadom većih gradova. Okrutni diktator, uz podršku Rusije, optužuje strane sile za pomaganje protivničkih pobunjenika. Masakri su na obje strane. Nevladine organizacije strahuju da je desetine hiljada civila zahvaćeno unutar sukoba, dok zapadne snage prijete da će napasti diktatora ukoliko ne ispoštuje humanitarni prekid vatre.

Više...

Bosna i Hercegovina, IZBORI I MEĐUNARODNA ZAJEDNICA Stara politika i nove tendencije

Zlatko Dizdarević
Ova država od osamostaljenja do danas nije izgradila  potpunu  unutrašnju  državnu cjelovitost već joj je suverenitet podijeljen na tri i to u direktnoj zavisnosti od politika i zbivanja u svom najbližem okruženju, ali i od različitih tendencija u Međunarodnoj zajednici spram nje. Domaća bosanskohercegovačka realnost ne može se zato razumjeti bez paralelnog analiziranja sve tri komponente – unutrašnjih zbivanja u Bosni i Hercegovini, odnosa najbližeg okruženja i sve kontroverznijih odluka Međunarodne zajednice u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, te krupnih problema i destabilizirajućih dešavanja unutar Evropske Unije ali, i šire na međunarodnom planu.

Više...

Od hilafeta do države – nacije Kriza identiteta islamskoga svijeta

Saeid Abedpour
Islamski hilafet nije predstavljao jedan politički sistem koji bi iščeznuo prolaskom vremena i svoje mjesto ustupio nekom drugom obliku vlasti. On je predstavljao sintezu vjerovanja i političke moći te je prema tome sistem hilafeta osiguravao legitimitet političke moći. Stoga, kriza hilafeta u islamskome svijetu nikada nije bila jedna čisto politička kriza već je uvijek za sobom povlačila religijsko-teološke posljedice i nikada ni jedna druga ideja nije nadomjestila ideju hilafeta. Kada je 1924. godine nestalo hilafeta ovaj događaj nije izazvao nikakvo dublje razmišljanje u muslimanskom svijetu kao što je to bio slučaj sa francuskom revolucijom i nikada se nije analizirao njegov povijesno-teološki značaj. Arapske vlasti nikada nisu uspjele iz muslimanskog sjećanja izbrisati uspomenu na hilafet već su omalovažavanjem njihovih nacija i nasiljem nastojali u svijesti muslimana obnoviti nostalgiju za hilafetom.

Više...

Geopolitičke aspiracije Srbije prema Bosni i Hercegovini

Dr. Izet Bijedić
Bosna i Hercegovina je zbog svog geografskog položaja, oblika i granica kao i zbog sličnosti po vjeri naroda koji u njoj žive susjedima vrlo interesantna. Geopolitičke aspiracije Srbije prema Bosni i Hercegovini treba posmatrati u kontekstu politike stvaranja Velike Srbije, gdje ista zauzima centralnu poziciju odnosno njeno geostrateško jezgro.  U radu se obrađuje kako historijat geopolitičkih aspiracija Srbije prema Bosni i Hercegovini, tako i faktori koji trenutno onemogućavaju ili umanjuju navedene aspiracije. Treba napomenuti da koncept Velike Srbije zbog svojih bliskih veza sa Rusijom nikad nije odgovarao Zapadu, zbog bojazni koja je teorijski utemeljena u angloameričkoj geopolitičkoj misli Mehena, Makindera i Spajkmena da će Rusija preko Srbije – tačnije nadiranjem iz Heartlanda uspjeti da perforira Rimland i tako ugrozi njegovu pomorsku nadmoć.

Više...

Nečasni rat protiv Sirije - Bombe buradi, pristrasni izvori i ratna propaganda

Dr.Tim Anderson
Ratna propaganda često zahtijeva napuštanje zdravog razuma i principa, a nečasni rat protiv Sirije to upravo demonstrira u izobilju. Kontinuirani protok informacija o zločinima – ‘bombama buradima’, hemijskom oružju, ‘ubijanju na industrijskoj razini’ , ubijenim bebama – prožimaju sve pore zapadnih medijskih izveštavanja o Siriji. Ono što je zajedničko kod svih tih izvještaja je da sirijskog predsjednika i Sirijsku armiju portretiraju kao monstrume koji vrše pokolj civilnog stanovništva, uključujući djecu. Međutim, kad se pažljivije analiziraju sve te priče, vidi se da su one zapravo lansirane iz jednostranih izvora. Nas svakodnevno podvrgavaju ispiranju mozga. Uobičajeno etičko poimanje principa novinarstva, kao što su izbjegavanje sukoba interesa, traganje za nezavisnim dokazima i propitivanje i diskvalifikacija svih tvrdnji koje lansiraju zaraćene strane kako bi potvrdile svoju verziju priče, potpuno se ignoriraju u većini zapadnog medijskog diskursa.

Više...

ISIL kao ubojito oružje za sprečavanje tranzicije Bliskog istoka iz totalitarizma u politički pluralizam

Osman Softić
Srednji istok, pod kojim se u naučnom i političkom diskursu podrazumijeva i Sjeverna Afrika, regija poznata kao MENA, a koja se pokatkad koristi u širem smislu, pri čemu obuhvata Tursku i Iran, a ponekad i Afganistan, poprište je ratnih sukoba od kojih neki, poput rata u Siriji, neprestano traju već više od pet godina. Pored Sirije ratuje se u Jemenu, dijelovima Iraka i Libije, Sinajskom poluotoku u Egiptu. Radi se o sukobima koje je iznjedrilo tzv. Arapsko proljeće, a u kojim participiraju lokalni i regionalni akteri ali i transkontinentalne sile od kojih svaka ima svoje specifične interese koje želi ostvariti ili zaštititi.

Više...

Kako su SAD razmjenjivale povjerljive obavještajne podatke o sirijskom sukobu

Seymour M. Hersh
Učestalo insistiranje američkog predsjednika Baraka Obame o tome kako sirijski predsjednik Bashar al-Assad mora odstupiti sa položaja predsjednika Sirije, te kako u Siriji ima “umjerenih” pobunjeničkih skupina koje su ga kadre vojno poraziti – u zadnje vrijeme je izazvalo tihu neposlušnost, pa čak i otvoreno protivljenje, u redovima najuglednijih visokih oficira koji čine združenu komandu američke vojske u Pentagonu. Kritike visokih oficira Pentagona baziraju se na činjenici da je Obamina administracija prije svega negativno opredjeljena prema Assadovom glavnom vojnom i političkom savezniku, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Ovi oficiri vjeruju da je Obama zatočenik hladnoratovske logike promišljanja Rusije i Kine i da njegova administracija nije prilagodila svoj način razmišljanja u pogledu Sirije i uvažila činjenicu da i Rusija i Kina zapravo dijele zajedničku zabrinutost sa Washingtonom kada je u pitanju širenje terorizma, kako u Siriji tako i izvan nje.

Više...

Sirija - Partnerstvo sa lažnim namjerama

Zlatko Dizdarević
Ne treba više ići u Siriju, na lice mjesta, da bi svako onaj ko iole poznaje aktuelnu svjetsku politiku i situaciju na Bliskom istoku mogao bez dileme utvrditi: I pored niza međunarodnih obećanja o potrebi mirnog završetka krvavog rata tamo, nakon postizanja raznih sporazuma iza zatvorenih vrata i javnih ponavljanja da je svima zajednički cilj uništenje ISIL-a i terorizma, istina je drugačija. Zapadna koalicija koja je u okviru svoje dugoročne geostrategije nastojala  pokrenuti velike promjene na Bliskom istoku takozvanim „arapskim proljećem“, zaglavila se upravo u Siriji. Oni to kao da ne vide ili ne žele da vide, ali svoje ideje nastoje realizirati bez obzira na cijenu. Cilj je podijeliti najveće i najstarije države ovog regiona kako bi se njihova blaga još sigurnije kontrolisala u okviru geostrategije prostora i resursa velikih. Posebno u slučaju energije i njenih puteva. Ta se kontrola polako gubila iz ruku jačanjem i emancipacijom Iraka, Sirije, Irana, i njihovim približavanjem Rusiji, Kini i zajednicama poput BRICS-a.

Više...

Palestina, Jugoslavija i poslije Jugoslavije

Hajrudin Somun
Esej „Palestina, Jugoslavija i poslije Jugoslavije“ bavi se vezama balkanskih naroda, a posebno zemaljabivše Jugoslavije, s Jevrejima i Arapima od vremena Osmankog carstva, a sa Palestinom i Izraelom od formiranja države Izrael do priznanja Palestine kao nestalne članice UN-a. Dat jeosvrt na korijene srpsko-jevrejskih odnosa koji sežu do početaka 18. vijeka, odjek Balfourove deklaracije 1917. g., involviranje Jugoslavije u prvom arapsko-izraelskom ratu 1948-1949. g., priznanje države Izrael 1948. g., prekid odnosa Jugoslavije s Izraelom poslije Junskog rata 1967. g., kao i odnosa Jugoslavije i zemalja formiranih na njenim ruševinama s Izraelom do kontroverzi tih zemalja oko priznanja palestinske državnosti početkom 21. vijeka.

Više...

Osnovne karakteristike geopolitičkog položaja i geostrateški izazovi Balkana

Prof. dr. sci. Džemal Najetović
Geopolitički položaj Balkana proizilazi iz njegovog položaja u Evropi, na južnoevropskom vojištu i u Sredozemlju. Od tri velika poluostrva, Male Azije, Balkanskog i Apeninskog, koja daju karakteristična obilježja južnoevropskom vojištu, Balkan zauzima njegovo centralno i najvažnije mjesto. On se sa Malom Azijom i Bliskim istokom nalazi na spoju kontinenata starog svijeta – Evrope, Azije i Afrike. Najkraći kopneni prilaz iz Evrope ka tom važnom međukontinentalnom spoju vodi preko Balkana. On je iz tih razloga važan element strategijskog saobraćajnog čvorišta između Evrope, Azije i Afrike, u ovom dijelu gdje se oni međusobno najviše približavaju. Iz ranijih vremenskih razdoblja, a posebno iz ranijih ratova, poznat je povezujući položaj Balkana, ne samo u okviru geografskog prostora koji danas uključujemo u južnu Evropu, već znatno šire. Nadiranje Persijanaca i Turaka sa istoka u Evropu i krstaša iz Evrope na istok, kao i nadiranja Nijemaca prema istoku pod parolom „Drang nash Osten“ („Prodor na istok“), su primjeri za to.

Više...

Malezija 2015. u kontekstu političkog stanja i islamskog ekstremizma u regionu i zemlji

Hajrudin Somun
Poslije vijetnamskog rata okončanog prije šest decenija, Jugoistok Azije je bio uglavnom van domašaja evropskog interesovanja, praćenja i razumijevanja. Izuzetak je bio genocid dva miliona ljudi u Kambodži, najveći pokolj vlastitog naroda u modernoj istoriji koji je izvršio Pol Potov režim. Ili, pogibija preko 200 ljudi na djevičanskom ostrvu Bali, što je bio najveći samoubilački teroristički akt do 12. septembra u Njujorku. Ili, prirodna katastrofa poput cunamija, koji je, izazvan drugim najvećim zemljotresom u pisanoj istoriji, usmrtio 230.000 ljudi Indonezije i nekoliko drugih zemalja tog regiona. Svijet finansija pamti još 1997. godinu po monetarnom kolapsu koji je, poput cunamija, krenuo iz Tajlanda i ekonomskom krizom zahvatio cijelo područje osim Malezije.

Više...

Geopolitika na Balkanu

Dr. Izet Bijedić
Balkanska geopolitika praktično ne postoji i jedino se može govoriti o geopolitici na Balkanu koja je trenutno prisutna. U svjetlu nastanka novog geopolitičkog poretka, države koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije, kao i ostale zemlje Balkana su praktično male zemlje i svoju geopolitičku poziciju postavljaju na bazi pripadnosti jačim svjetskim geopolitičkim faktorima. O trenutnoj geopolitici na Balkanu u ovom radu govorit ćemo sa aspekta uočenog interesa privlačenja zemalja Zapadnog Balkana u sferu njihovog uticaja, od strane Zapada i Vašingtona kao i Ruske Federacije s jedne strane i NATO-a, SAD-a i EU sa druge strane. U svjetlu prethodnog nastaje nova bitka za Balkan. Pored glavnih geopolitičkih faktora Zapada i Rusije na ovom prostoru uključeni su: Turska, Njemačka kao i Kina. Posebno treba spomenuti prisutnost geopolitike Rusije u formi geopolitičkih diskursa u Bosni i Hercegovini na području Republike Srpske gdje je Republika Srpska = Južna Osetija.

Više...

Tamni oblaci nad Evropom

Tomislav Jakić
Berlinski su simfoničari svoj tradicionalni koncert u predvečerje Stare godine 2015. završili relativno manje poznatim valcerom Mauricea Ravela. Djelo je komponirano u vrijeme Prvoga svjetskog rata i svakome tko ga sluša dočarat će atmosferu trenutka u kojemu je propadalo, odlazilo u nepovrat „ono staro“, a rađalo se nešto novo, ne nužno i bolje, odnosno dobro. Prepoznatljivi elementi klasičnog, moglo bi se reći „straussovskog“ valcera uporno se pokušavaju probiti, ali svaki puta zaguše ih i zagluše neki novi, mračni tonovi, da bi cijela kompozicija završila u gotovo apokaliptičnim akordima.

Više...

Makijavelizam i fašizam

dr. Mohammed Abedi Ardekani – dr.Gholam - Reza Mohebzade Nobandegani   
Među teoretičarima politike i politolozima postoje razilaženja u pogledu Makijavelijevih političkih ideja (makijavelizma) i njihove veze sa njegovom stvarnom ličnošću. Jedni Makijavelija smatraju zagovornikom militarizma i apsolutizma, dok drugi drže da je on bio realist i težio ka općem dobru. U ovom radu pokušalo se, kroz osvrt na Makijavelijevo djelo „Vladar“ i Hitlerov „Mein Kampf“, ustanoviti da li je makijavelizam utjecao na pojavu fašizma kao totalitarnog nauka iz 20. stoljeća. Ukratko, pokušalo se ponuditi moguće odgovore na pitanje: Da li načela i stavovi fašizma imaju svoje korijene u makijavelizmu?

Više...

Rat u Siriji: sektaški sukob ili borba za energetske resurse?

Osman Softić
Nakon pet godina tragičnog krvoprolića u Siriji, objektivnom posmatraču prilika na ratištu u toj zemlji danas je postalo kristalno jasno da sukob u Siriji nije niti počeo kao obični građanski rat, kao što se na početku možda činilo, ili kako su ga željeli prikazati propagandni medijski sistemi povezani sa neoimperijalnim intervencionističkim interesima vodećih zapadnih zemalja i njihovih zaljevskih saveznika koji sve vrijeme sirijskog sukoba, sa manjim ili većim intenzitetom i učinkovitošću, ovaj sukob pokušavaju predstaviti kao borbu dobra i zla,  slobode i tiranije, svijetla i mraka, te kao nadmetanje dobrih i loših momaka. (Gibson, 2015)

Više...

Saudijska „antiteroristička koalicija“

 Saeid Abedpour
Prije mjesec dana  Saudijska Arabija načinila je jedan novi korak objavljujući formiranje „koalicije za borbu protiv terorizma“. Koaliciju na čijem je čelu Saudijska Arabija čine 34 muslimanske zemlje: Jordan, Emirati, Pakistan, Bahrein, Bangladeš, Benin, Turska, Čad, Togo, Tunis, Džibuti, Senegal, Sudan, Sijera Leone, Somalija, Gabon, Gvineja, Palestina, Komori, Katar, Obala slonovače, Kuvajt, Liban, Libija, Maldivi, Mali, Malezija, Egipat, Maroko, Mauritanija, Niger, Nigerija i Jemen.

Više...

Nečasni rat protiv Sirije

Dr.Tim Anderson
Tekst koji je pred nama uvodno je poglavlje knjige Prljavi rat protiv Sirije, profesora Tima Andersona. Iako svaki rat sadrži puno neistina i prevara, rat u Siriji zasnovan je na masovnim dezinformacijama koje nikada do danas nismo sreli u ovom obimu. Britansko-australijski novinar Philip Knightley ukazao je na činjenicu da ratna propaganda tipično uključuje depresivno predvidiv oblik demonizacije neprijateljskog vođe, nakon toga, demonizira neprijateljski narod pričama o masakrima, stvarnim ili imaginarnim (Knightly 2001). Na ovakav način dobroćudni specijalista oftalmologije Bashar al Assad postao je novi ‘izvor zla’ u svijetu, i na taj način prema, konzistentnim medijskim prikazima, Sirijska vojska nije učinila ništa drugo sem ubijala civile pune četiri godine. Do današnjeg dana mnogi sirijski sukob promatraju kao građanski rat, narodnu pobunu, ili neku vrstu unutrašnjeg sektaškog sukoba. Ovi mitovi su višestruko postignuće i uspjeh velikih sila koje su tokom proteklih 15 godina provodile čitavu seriju operacija sa ciljem prevrata i nasilnih promjena režima u regionu Bliskog istoka, svaki od njih na bazi pogrešne izlike.

Više...

Vanjska politika i ontološka sigurnost Islamske Republike Iran

dr. Rouhollah Qaderi Kangavari
Islamskom revolucijom u Iranu uzdrman je i poremećen društveno-politički poredak dotad aktuelan u mnogim državama i uspostavljeni su novi odnosi. Poredak uspostavljen islamskom revolucijom suštinski se ralikovao od prethodnog. Sistem koji je srušen islamskom revolucijom bio je posve podređen zapadnom svijetu i težio je ka potpunoj vesternizaciji društva, želeći tako potisnuti domicilnu (islamsko-iransku) kulturu i način življenja. Islamskom revolucijom Iran je izašao iz orbite Zapada, Amerike napose, te, oslanjajući se na težnje za slobodom i nezavisnosti, u okvirima islamskog poretka okrenuo se preporodu potisnute domicilne kulture.
Ključne riječi: islam, međunarodni odnosi, načelo nafy-e sabil, tuđinska dominacija, ontološka sigurnost, Islamska Republika Iran

Više...

Nova svjetska realnost

Zlatko Dizdarević
Dominacija unipolarnosti u svjetskoj politici odlazi u prošlost, ma kako to izgledalo iz različitih interesnih uglova posmatranja. Čak bi se moglo kazati da ta promjena i ne dolazi polako i postupno, iako su se mnogi znaci ovog procesa naslućivali već nekoliko godina. Po mnogo čemu, prelomni momenat je direktni vojni ulazak Rusije u Siriju i nespremnost Zapada da na to odgovori onako kako bi to bilo uobičajeno u donedavnoj geostrateškoj realnosti na tim prostorima.  Ta nesposobnost Zapada da odreagira u skladu sa svojim  monocentrističkim željama i interesima nije, naravno, rezultat samo nove, ekskluzivno vojne realnosti. Ona je, prije svega, u novim pozicioniranjima svih drugih snaga i kapaciteta u svijetu, i njihovih interesa – ekonomskih, energetskih, trgovinskih, političkih...

Više...

Vjerski cionizam i njegova funkcija u vanjskoj politici Izraela

dr. Mehdi Ahuyi
Iako cionistički režim važi za sekularan, vjerski cionizam prerasta u najutjecajniju ideju kad je riječ o unutarnjoj i vanjskoj politici režima. Pozivajući se na „teoriju sekuritizacije“, u ovom tekstu pokušalo se ukazati na to kako vjerski cionizam, iako brojem javnih pristalica relativno mala tendencija unutar cionističkog pokreta, postaje, usljed krize identiteta u izraelskom društvu i slabosti režima da odgovori na neke izazove, zapažen diskurs koji stječe sve veću podršku javnosti. Upravo u tome, dobrim dijelom, i leže razlozi otpora Netanyahove vlade prema svakoj ideji Palestinske države, insistiranja na izgradnji novih doseljeničkih naselja i upotrebi nasilja protiv nezaštićenog naroda u Gazi.

Više...

Posljedice napada na Gazu u političkom ponašanju Palestinaca na okupiranim područjima

Dr. Hasan-Ali Ahmad Fešaraki i Tahere Goudrazi
Nova kriza i petedesetjednodnevna agresija na Gazu 2014. godine ne samo da predstavlja posebno osjetljiv momenat kad je riječ o oružanom otporu Palestinaca, već je imala itekakvog utjecaja i na profiliranje odnosa različitih država u regionu prema cionističkom režimu. U ovom tekstu nastoji se propitati utjecaj agresije na Gazu po identitet Palestinaca na prostorima okupiranim 1948. godine, te proanalizirati faze kroz koje je ta zajednica, sučeljena između palestinskog i izraelskog identiteta, prolazila u proteklom periodu. Kako bismo pružili odgovor na to pitanje, pokušalo se predstaviti osnovne značajke vjerskih,
jezičkih i nacionalnih simbola koji učestvuju u kreiranju identiteta tog dijela palestinskog naroda te kroz to iščitati njihov odnos prema cionističkoj državi i njenim institucijama.

Više...
Priključi se za RSS feed