Moderno ropstvo

Više od 45 miliona ljudi u svijetu žive u modernom ropstvu a od toga 2/3 otpada na azijske zemlje. U izvještaju kojeg je 2016. godine objavila australska fondacija Walk Free o ropstvu se kaže: „Eksploatizirajući položaji u kojima osoba zbog prijetnje, nasilja, tiranije, zloupotrebe moći ili spletki nema mogućnosti da izbjegne, odnosno ne povinuje se naređenju“.
Predodžbe koje mnogi imaju o ropstvu vezane su za period trgovine robljem u Africi. Vrijeme u kojem je roblje sa Crnog kontinenta putem preko Atlantskog okeana prebacivano u Ameriku i region Karipskog mora kako bi obavljali teške nizdržive poslove. Ovo je sve do 1807. godine, kada je ropstvo zabranjeno, bilo sasvim normalno toliko da su neki vjerovali kako su robovi stvoreni da bi se povinovali naredbama i da bi robovali bijelcima. Danas, za razliku od prošlosti, većina ljudi u svijetu smatra da je robovlasništvo bilo neprimjereno. Međutim, za razliku od predodžbi velikog broja ljudi period robovlasništva u svijetu ne samo da nije okončan, već je situacija postala gora. Realnost je ta da ni u jednom povijesnom periodu ljudskog roda nije bilo toliko robovanja kao što je to danas. Broj robova na svjetskoj razini je tri puta veći nego u vrijeme trgovine robljem.
Robovlasništvo sada u različitim formama postoji na svim kontinentima; od švercovanja seksualnim robljem i radnom snagom do zatočeništva zbog dugovanja. Ljudi su zbog male pozajmice primorani na stalni prisilni rad kod zajmodavca. Robovi, moguće je, nemaju kao u prošlosti okove na nogama i halku oko vrata, niti žig na čelu. Ali, pored evropskih blještavih avenija ili u srcu Amerike moguće je vidjeti „robove“ kako hodaju i obavljaju poslove za nekoga ko sebe smatra njihovim „vlasnikom“ (gazdom). Kada su aktivisti razgovarali sa robom koji je prisiljen da radi u rudniku na sjeveru Indije shvatili su da je on imao mogućnost bijega ali ga je strah od gazde toliko paralisao da mu nikada nije palo napamet da bi mogao pobjeći.
Osim klasičnih oblika ropstva organizacije za zaštitu ljudskih prava prinudni rad bez nadnice u raznim dijelovima svijeta, posebno kada se radi o djeci i ženama, sada smatraju ropstvom. Eksploatisanje onih koji su upali u ruke trgovaca robljem, zloupotreba djece naročito u vrijeme ratova, prisilni brakovi djevojčica te primoravanje na obavljanje teških poslova s ciljem finansijskog eksploatisanja, sve su ovo oblici modernog robovlasništva. Evropske analize su pokazale zabrinjavajući porast prodaje ljudi s ciljem obavljanja teških poslova, prostitucije, prosjačenja na ovome kontinentu.
Koliko god su slabije razvijene zemlje u lošoj poziciji modernog robovanja, ali ova problematika veoma upada u oči i u bogatim zemljama. Qatar, UAE i Saudijska Arabija su zemlje modernog robovanja u sferi prostitucije i teških poslova.
Qatar je optužen za eksploatisanje prognaničke radne snage u gradnji stadiona i neophodnih pratećih objekata vezano za održavanje svjetskog fudbalskog prvenstva 2020. godine a neki aktivisti za zaštitu ljudskih prava su upozorili kako postoji vjerovatnoća da će u narednih nekoliko godina oko 4 hiljade ovih osoba umrijeti usljed posljedica teškog rada. Osim u Evropi i u SAD-u i Kanadi je potreba za jeftinom radnom snagom izazvala procvat šverca ljudima i svake godine trgovci ljudima prošvercuju u ove zemlje po nekoliko hiljada ljudi u potrazi za boljim životom. A oni žive u takvim uvjetima da za minimalnu nadnicu, ili čak bez ikakve nadnice obavljaju najteže poslove samo da bi preživjeli.
Pet je primjera modernoga ropstva: ribarstvo, radionice za proizvodnju marihuane i manikir saloni, seksualno ropstvo, primoravanje na prosjačenje, te poslovi „iza zatvorenih vrata“. Seksualno ropstvo je veoma rasprostranjeno u Americi, Evropi, arapskim zemljama uz Perzijski zaljev, te u zemljama jugoistočne Azije. Poslovi „iza zatvorenih vrata“ u zemljama kao što su Kina, Sjeverna Koreja, Velika Britanija i u nekim afričkim zemljama smatraju se najrasprostranjenijim oblicima seksualnog ropstva.
Živimo u vremenu razaranja ljudskih vrijednosti, vladavine tehnologije i dominaciji interesa nad etičkim principima. Seksualno ropstvo je opet fenomen koji se ubrzano razvija. Ako je u 2013. broj modernih robova dosegao cifru od 30 miliona osoba, a u 2016. se cifra povećala na 45 miliona, u 2020. godini ćemo biti svjedocima da najmanje 60 miliona osoba čine seksualno roblje.

Save