Time magazin imenovao Jamala Khashoggija i ubijene novinare „Osobama godine“

Erin Durkin

Nedavno je Time Magazine imenovao ubijenog novinara Jamala Khashoggija, zajedno sa ostalim mučenim novinarima, osobama godine. Prošlo je više od dva mjeseca otkako je Khashoggi ušao u saudijski konzulat i nikada više nije izašao. U medijima je to bilo poprilično popraćeno, kao udar na novinarstvo i sve ono što ono predstavlja. Ipak, razlozi zbog kojih je Saudijska Arabija likvidirala Jamala Khashoggija su bili puno manje popraćeni.
Khashoggi je bio jedan od najpoznatijih saudijskih političkih komentatora u SAD-u. Da ga Saudijska Arabija ubije u konzulatu, na tako svirep način, treba da očekuje oštru osudu međunarodne zajednice koja bi poništila svaki trud predstavljanja Mohammada bin Salmana kao mladog liberala i reformistu koji pokušava da izgradi novu Saudijsku Arabiju. Šta je Jamala Khashoggija učinilo tako opasnim za Mohammada bin Salmana?

pdf

 

Sažetak
Nedavno je Time Magazine imenovao ubijenog novinara Jamala Khashoggija, zajedno sa ostalim mučenim novinarima, osobama godine. Prošlo je više od dva mjeseca otkako je Khashoggi ušao u saudijski konzulat i nikada više nije izašao. U medijima je to bilo poprilično popraćeno, kao udar na novinarstvo i sve ono što ono predstavlja. Ipak, razlozi zbog kojih je Saudijska Arabija likvidirala Jamala Khashoggija su bili puno manje popraćeni.
Khashoggi je bio jedan od najpoznatijih saudijskih političkih komentatora u SAD-u. Da ga Saudijska Arabija ubije u konzulatu, na tako svirep način, treba da očekuje oštru osudu međunarodne zajednice koja bi poništila svaki trud predstavljanja Mohammada bin Salmana kao mladog liberala i reformistu koji pokušava da izgradi novu Saudijsku Arabiju. Šta je Jamala Khashoggija učinilo tako opasnim za Mohammada bin Salmana?
Ključne riječi: Time Magazine, Jamal Khashoggi, Saudijska Arabija, Mohammad bih Salman


Da li je Jamal Khashoggi bio protivnik režima?
„Mohammad bin Salman čini pravu stvar, ali na jako opasan način!“ – Jamal Khashoggi
Khashoggi je imao jako dobru dokumentovanu historiju rada sa saudijskom vladom, saudijskim medijima i utjecajnim figurama unutar saudijskog društva koji su bliski kraljevskoj porodici. Još do 2015. godine, Khashoggi je radio za utjecajnog člana kraljevske porodice i bivšeg čelnika Saudijske obavještajne službe, princa Turkija al-Faisala. Također je pokušao da osnuje medijsku kompaniju sa saudijskim bilionerom Walidom Bin Talalom – kojeg je Mohammad bin Salman slavno pritvorio u Ritz Carltonu tokom takozvanog udara na korupciju 2016. godine.
Ipak, iako je žestoko insistirao da je pristalica Saudijske Arabije i Saudijskog sistema, on je jasno proturječio mnogim od ključnih politika i metoda Princa Mohammada bin Salmana, poput futurističkog grada Neoma za koji će saudijska vlada platiti 500 biliona; odluke da se 5% Saudi Aramca prebaci u IPO fondove; udara na Muslimansko bratstvo; blokade protiv Katara i na njegov posljednji tekst za Washington Post pod naslovom „Saudijski rat u Jemenu“.

Turska
„Recep Tayyip Erdogan se čini kao posvećen pro-muslimanski lider koji je duboko zabrinut za muslimanski Ummet.“ – Jamal Khashoggi (2016)
Iako Khashoggi ne brine za Mohammada bin Salmana i oštro kritikuje Iran, postoji jedan lider na Bliskom istoku kojeg po svoj prilici uvažava: turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Prilikom razgovora sa turskim predsjednikom u Ankari njih dvojica su raspravili zajedničke interese Saudijske Arabije i Turske, te načine na koji dvije države mogu raditi zajedno. Razgovor je popraćen Erdoganovim sastankom sa drugim princom, Mohammadom bin Nayefo, kojeg će kasnije naglo zamijeniti Mohammad bin Salman. Ovo je bio treći put da je Khashoggi intervjuisao Erdogana i to manje nego dva mjeseca nakon propalog vojnog puča u Turskoj koji je doveo do masovnih hapšenja navodnih pristalica puča. Nakon Khashoggijevog nestanka Erdogan ga je zvao i novinarom i „prijateljom“.
Khashoggi se konstantno zalagao za veću saradnju među Turskom i Saudijskom Arabijom, posebice koristeći Tursku da kontrira Iranu u regiji. Jedan od zahtjeva od strane Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahraina i Egipta je bio da se zatvori turska vojna baza koja se gradila u Qataru. Turska je reagirala tako što je ubrzala građevinske radove. Turska dijeli zajedničku ideološku viziju Bliskog istoka sa Qatarom, a ta verzija podržava i Muslimansko Bratstvo i revolucije Arapskog proljeća.

Muslimansko bratstvo
„Muslimansko bratstvo je njegov prirodni saveznik. Saudijska Arabija pokušava da oživi islam i on (Mohammad bin Salman) ne može pobjeći od toga.“ – Jamal Khashoggi
U njegovom posljednjem intervjuu, tek nekoliko dana prije njegovog nestanka, Khashoggi je ponovio tvrdnju koju je iznio i prije: „Saudijska Arabija je Majka i Otac političkog islama.“ Ne samo da se Khashoggi ne slaže sa represijom počinjenom od strane saudijske vlade, on također opisuje Muslimansko bratstvo kao „prirodne saveznike“ Mohammada bin Salmana, te ih poredi sa osnivačima Saudijske Arabije.
Khashoggi se generalno slaže sa tezom da je Arapsko proljeće koncept Muslimanskog bratstva, što ukazuje da je ova grupa predstavljala veliki segment islamskog svijeta nakon što su odnijeli pobjede u nekoliko arapskih zemalja. U isto vrijeme, on također kritikuje Muslimansko bratstvo. On opisuje njihove dvije katastrofalne procjene; prva od njih je ta što su se okrenuli protiv Saudijske Arabije, historijski gledano njihovu najveću podršku, a druga je način na koji su uspostavili vladavinu u Egiptu. Iako ih je hvalio zbog slogana „Demokratija je rješenje“, rekao je i da bratsvo nije učinilo dovoljno da odbrani demokratiju.
Khashoggi priznaje da je bio „aktivista“ Muslimanskog bratstva kada je bio student, ali sada se predstavlja kao novinar koji samo obituje u istom prostoru koji mu omogućava da kritikuje i raspravlja reforme koje se odvijaju u Saudijskoj Arabiji; što mu po njegovim riječima omogućava da obavlja svoj posao kao novinar. Ipak, on je svjestan da će takav prostor biti pozitivan za Muslimansko bratstvo.

 

Zadnji put promjenjenponedjeljak, 28 Januar 2019 13:33